Na posljedice rata u Ukrajini nije imun ni hrvatski financijski sustav, ali problema neće biti jer je dovoljno snažan, stoji u Makroprudencijalnom skeneru rizika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Rast geopolitičkih rizika uzrokovanih ratom povećao je u veljači sistemske rizike u sektoru financijskih usluga kroz pojačanje već izraženih inflacijskih pritisaka i narušavanje sentimenta investitora, stoji u publikaciji.

Rast rizika
Početak 2022. dodatno je obilježio rast kamatnog i tržišnog rizika koji su se kratkoročno negativno odrazili na rizik profitabilnosti sektora financijskih usluga, no razina kapitaliziranosti sektora financijskih usluga ostaje visoka i u takvim uvjetima, poručuje Hanfa.

“Likvidnost sektora financijskih usluga tijekom prvog tromjesečja 2022. zadržana je na vrlo visokim razinama unatoč povećanim pritiscima na isplate sredstava iz dijela investicijskih fondova.

Analiza provedena u analitičkom prilogu ‘Ponašaju li se domaći institucionalni investitori prociklično?’ pokazala je da u razdoblju od 2014. do 2021. nije zabilježena sistemski značajna potraga za prinosima sektora financijskih usluga, unatoč pritiscima na profitabilnost u vidu opadajućih prinosa na obveznička ulaganja.

Unatoč tome, ciklički sistemski rizici nalaze se na povišenim razinama u okolnostima izraženih tržišnih neizvjesnosti i istaknutih strukturnih ranjivosti sektora, koje se prvenstveno odražavaju u povišenoj koncentraciji ulaganja u domaće državne obveznice”, ocjenjuje Hanfa.

Investicijski fondovi su početkom godine zabilježili dvostruki pritisak na imovinu u pogledu negativnih tržišnih kretanja, ali i pojačanih isplata sredstava, no u znatno manjem opsegu nego u ožujku 2020. godine.

Njihova neto imovina krajem ožujka bila je za 16 posto niža u odnosu na kraj 2021. te je iznosila 18,1 milijardi kuna. Iznenadni pritisci na isplatu udjela zbog ograničene naravi takvog recentnog šoka i visoke zalihe likvidnosti fondova nisu narušili likvidnosnu poziciju investicijskih fondova, tvrdi regulator.

Negativni utjecaj
Promjene na financijskom tržištu utjecale su i na vrijednost ulaganja mirovinskih fondova čija imovina je na kraju ožujka iznosila 139,8 milijardi kuna, što je smanjenje od 0,7 posto u odnosu na kraj 2021. godine.

Negativan utjecaj tržišnih kretanja na vrijednost neto imovine mirovinskih fondova djelomično je ublažio priljev novih sredstava u visini od 2,8 milijardi kuna. Iako domaće dioničko tržište u prethodnom razdoblju prije invazije na Ukrajinu nije bilježilo rekordno visoka vrednovanja te je tek marginalno izloženo gospodarstvima koja su se krajem veljače našle pod sankcijama, globalne tržišne korekcije i pogoršanje tržišnog sentimenta odrazili su se i na cijene na domaćem tržištu kapitala.

Tako su pojedini sektori, čije se poslovanje relativno više oslanja na uvoz materijala, poput građevine, u veljači izgubili i do 10 posto vrijednosti s kraja siječnja.