Grupacija proizvođača svježeg i zamrznutog voća i povrća Privredne komore Srbije (PKS) upozorila je da je izvoz zamrznute maline zbog utjecaja pandemije korone i ukrajinske krize značajno pao u posljednje dvije godine, pa je tako u siječnju ove godine izvezeno 5570 tona, što je manje za oko 30 posto u odnosu na siječanj 2021. godine, kada je izvezeno 7930 tona, objavljeno je iz Privredne komore Srbije.

Navodi da su post covid kriza, rat u Ukrajini, te značajno povećanje troškova života i energetska kriza, kod potrošača probudili strah od nestašica osnovnih životnih namirnica, što je izazvalo velike poremećaje na tržištu Europske unije.

”Sve to odrazilo se i na plasman zamrznutog voća iz Srbije na tržište EU i ostatka svijeta. Dodatni uzrok je i što se taj proizvod ne smatra osnovnom životnom namirnicom. Tako je i izvoz u Njemačku, najveće tržište za srpsku malinu, u siječnju 2022. prepolovljen u odnosu na siječanj 2021. godine”, priopćeno je iz PKS.

Usporedba izvoza tijekom prva dva mjeseca 2020, 2021. i 2022. godine pokazuje nastavak trenda smanjenja izvezenih količina. Dok je u prva dva mjeseca 2020. godine izvezeno 19.700 tona zamrznute maline, u istom razdoblju 2021. za tri tisuće tona manje, ove godine, u siječnju i veljači, izvezeno je svega 11.180 tona.

Promjene u ponašanju kupaca
Inozemni kupci – maloprodajni lanci i prerađivačka industrija u razloge pada izvoza navode i promjene u ponašanju kupaca: potrošači zbog visoke cijene zamrznute maline i kupine, kupuju jeftinije proizvode poput mikseva ili zamrznutog egzotičnog voća, usmjereni su na nabavku osnovnih životnih namirnica, poput ulja, brašna i šećera, zatim, opredjeljuju se za jeftinije voće zbog straha i neizvjesnosti koje donosi ekonomska kriza.

S druge strane, industrijski kupci koji proizvode jogurte, džemove i slične proizvode, malinu i kupinu izbacuju iz proizvodnog programa zbog visoke cijene i zamjenjuju ih jeftinijim voćem. Istraživanja pokazuju da je u velikoj većini maloprodajnih lanaca zapadne Europe zabilježen pad prodaje zamrznutog voća, između 10 i 30 posto.

Nedavno istraživanje kompanije Nielsen IQ, vodeće u sektoru istraživanja, pokazuje da je prodaja zamrznutog voća u Velikoj Britaniji pala za 11% u odnosu na prošlu godinu. Najveći pad je zabilježen kod jagodičastog voća, a najmanji kod egzotičnog. Uzrokom se smatra povećanje cijena spomenutih proizvoda.

Jagoda za zamrzavanje, čija je berba počela u nekim zemljama EU, poput Grčke i Španjolske solidnog je uroda, s cijenama sličnim prošlogodišnjim. Predviđanja su da će manja prodaja svježeg voća u istočnoj Europi u daljem tijeku berbe dovesti do blagog pada cijena zamrznute jagode.

I pored rata u Ukrajini, izvještaji iz ove zemlje govore da je obrađeno oko 10% više voćnjaka u odnosu na prošlu godinu i da se očekuje solidna berba. Poljski voćari, također, najavljuju rekordnu berbu jagodičastog voća i već sklapaju predugovore po znatno nižim cijenama od prošlogodišnjih.

Izvoz 33 milijuna eura
Prošle godine u Srbiji je proizvedeno između 80.000 i 90.000 tona maline, a kako je zabilježena i najviša cijena do sada, u ovisnosti od područja uzgoja kretala se između 400 i 450 dinara po kilogramu što je povećalo vrijednost izvoza.

Poteškoće na globalnom tržištu nastale zbog pandemije izazvale su veliku potražnju za malinama i ostalim jagodičastim voćem, pa je u deset mjeseci 2021., maline izvezena u vrijednosti od 290 milijuna eura, dok je u 2020. za isti period izvoz imao vrijednost 215 milijuna eura.

I dalje su vodeća izvozna tržišta za srpske maline Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Belgija i SAD, gdje se prošle godine postizala značajno veća cijena nego u europskim zemljama, ističu u PKS.

U srpskom Ministarstvu poljoprivrede, ističu kako je izvoz organskih proizvoda, za 10 godina, porastao za više od 15 puta. Ukupna količina izvezenih proizvoda u 2021. Iznosila je 17.622 tone.

Najveća vrijednost, od 45 milijuna eura, ostvarena je prošle godine i to u izvozu zamrznutog organskog voća. Od toga najviše para donijela je smrznuta malina – 32,6, kupina – pet, a borovnica 1,8 milijuna eura. Nakon zamrznutog najviše je izvezeno organsko sušeno voće, među kojima su jagoda, malina, šljiva, borovnica, kupina i ribizl. Slijede voćni koncentrati i pirei. Srbija ove proizvode izvozi o u 33 države.

Od toga srpsko organsko voće najviše je otišlo u Njemačku. I samo tu je vrijednost izvoza bila 18,25 milijuna eura. Na drugom mjestu su SAD, pa slijede Nizozemska, Francuska, Poljska, Kanada, Austrija, Italija, Belgija.