Svi zainteresirani građani Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, zemalja potpisnica sporazuma kojim će se radnicima omogućiti slobodan pristup tržištu rada u sklopu inicijative Otvoreni Balkan, moći će uskoro putem svog jedinstvenog ID broja elektronički podnijeti zahtjev i prijaviti svoje boravište u željenoj zemlji.

Zatim će dobiti jedinstvenu radnu dozvolu koja će vrijediti dvije i pol do tri godine. Uvjet za to je, kako Politika doznaje u Privrednoj komori Srbije, osposobljavanje jedinstvene evidencijske platforme za sve tri zemlje, preko koje će kandidati moći prijaviti.

Upitna stručnost
U sljedećih mjesec dana očekuje se implementacija platforme na kojoj radi srpski Ured za IT, u suradnji s MUP-om i Ministarstvom za rad.

Slobodan pristup tržištu rada građana u sve tri zemlje znači da će radna snaga ubuduće moći slobodno boraviti i raditi na teritoriju tih zemalja, a dužnosnici ističu da će tim sporazumom biti omogućeno da Srbija dođe do kvalitetnijih radnika, kao i da će se zaustaviti odljev stanovništva u inozemstvo.

“Vrijeme će pokazati kakav će biti ishod potpisivanja sporazuma i izdavanja jedinstvenih radnih dozvola”, smatra Saša Torlaković, predsjednik Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Srbije.

“Taj dokument svakako neće pomoći da nam se naši radnici vrate iz inozemstva i rade ovdje, niti će spriječiti one koji žele otići iz Srbije. Jer tim potezom širom otvaramo vrata strancima koji će popunjavati naša radna mjesta. Ipak, dobra strana ovog sporazuma i dozvola bit će smanjenje potreba naših poslodavaca za radnom snagom”, kaže Torlaković.

Jedno od važnih pitanja je i hoće li radnici iz Sjeverne Makedonije i Albanije biti stručni. Za Torlakovića je to, također, još jedna u nizu nepoznanica, jer nije jasno hoće li te radnike upućivati kompanije iz tih zemalja ili će ih dovoditi agencije ili poduzetnici.

Priznavanje radnog staža
Jedinstvena radna dozvola znači jednostavnije procedure, da sve tri zemlje međusobno priznaju kvalifikacije jer će to omogućiti veću mobilnost radne snage i zaustaviti odljev stanovništva.

Torlaković smatra da je dobra strana sporazuma to što će taj način radnicima biti omogućeno da im se prizna radni staž i osiguranje u slučaju ozljede na radu, odnosno da će im biti priznato radnopravno osiguranje.

Ipak, pojedini stručnjaci se pitaju zašto bi radnik iz Srbije želio otići na rad u Albaniju ili Sjevernu Makedoniju.

Sarita Bradaš, istraživačica Fondacije Centra za demokraciju, podsjeća da su razlike u plaćama između zemalja obuhvaćenih inicijativom Otvoreni Balkan toliko male da novac ne može biti motiv kojim će se privući radnici u Srbiju.

“Budući da je Srbija, u usporedbi sa zemljama EU, država s najnižim plaćama, ona ne izgleda kao mjesto koje bi nekog motiviralo da dođe raditi”, objašnjava Bradaš.