Europska investicijska banka lani je hrvatskom gospodarstvu plasirala 760 milijuna eura, najviše u pet godina, a plan za 2022. i naredne godine je financirati energetsku neovisnost stavljajući u fokus obnovljive izvore energije te LNG.

Voditelj EIB-ovog ureda u Zagrebu Anton Kovačev poručio je da će naglasak banke u Hrvatskoj biti na tragu europskog Zelenog plana i borbi protiv klimatskih promjena što, prevedeno u poslovne prakse, znači da će podržavati projekte obnovljivih izvora energije, energetsku učinkovitost te nove izvore energije.

U okolnostima ratnih zbivanja u Ukrajini i prijetnje nestašicom energenata, Kovačev je istaknuo važnost energetske neovisnosti Hrvatske i Unije. EU je na povijesnoj energetskoj prekretnici nastojeći diverzificirati svoje izvore plina kojeg sada nabavlja više od 40 posto iz Rusije financirajući time posredno invaziju na Ukrajinu.

Procjene su da je EU od 24. veljače Rusiji platila više od 10 milijardi eura za naftu te uvezla oko 19 milijardi eura vrijednog plina.

Nije zgorega naglasiti
Nakon lanjskog kredita HEP-u od 63 milijuna eura EIB “intenzivno” pregovara nove projekte obnovljivih izvora energije, no Kovačev zasad ne otkriva detalje osim da se radi o vodiku. Pitanje energetike i energetske neovisnost očekivano povlači pitanje nuklearne energije, u smislu moguće izgradnje novog bloka u nuklearnoj elektrani Krško, a Kovačev napominje da EIB može financirati nuklearnu energiju.

Također, banka je spremna financirati izgradnju novih LNG terminala što se odnosi na Hrvatsku i druge članice Unije. Inače, u skladu sa zaokretom prema ‘zelenom’, banka od početka ove godine više ne financira projekte čija su okosnica fosilna goriva. Povrh energetike, Kovačev je istaknuo da grupa sa sjedištem u Luxembourgu neće zaboraviti ni ostale ključne ciljeve, digitalizaciju i inovacije.

“Želja je pomoći svim poduzetnicima koji se opredijele za ulaganje u razvoj novih ili poboljšanje postojećih proizvoda i usluga, čime se želi pridonijeti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, rekao je voditelj zagrebačkog ureda dodajući da se jednako vodi računa o potpori državnom i javnom sektoru.

Olga Pascaneco, zadužena EIB za kreditiranje javnog sektora u Hrvatskoj, smatra da ima dosta potencijala za izgradnju kapaciteta za skladištenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora, ponovno naglašavajući vodik.

Pritom nije zgorega naglasiti da će uz financiranje EIB zainteresiranim klijentima, bilo da je riječ o državi ili privatnom sektoru, pružati tehničku i savjetodavnu pomoć u pripremi takvih projekata.

Voditelj EIB-ovog ureda u Zagrebu Anton Kovačev kaže da neće zaboraviti ni ostale ključne ciljeve/I. Kralj/PIXSELL

Željezničke i morske veze
Među važnim projektima Pascaneco pocrtava željezničko i morsko povezivanje, konkretno nužnost povezivanja Zagreba u riječke luke te bolju povezanost otoka i kopna najavivši da će EIB u budućnosti jače financirati lokalne zajednice, odnosno gradove, u projektima podizadnja energetske učinkovitosti, obnove od potresa i priuštivog stanovanja.

Od 2001. naovamo EIB je, zajedno s Europskim investicijskim fondom (EIF), u domaće sektore uložio 7,2 milijarde eura. EIF je prisutan ponajviše u segmentu izdanih jamstava državnim i komercijalnim bankama putem Europskog jamstvenog fonda, ukupno 650 milijuna eura, za kreditiranje malih i srednjih tvrtki najteže pogođenima pandemijom Covida 19.

Vrijedi spomenuti da je nakon inicijalnog kredita od 668 milijuna eura Ukrajini, u najavi programski paket vrijedan četiri milijarde eura za podršku lokalnim zajednicama u članicama oko prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz te zemlje.