Svijet je na pragu razdoblja snažnijeg rasta cijena i viših kamatnih stopa, a pogoršani odnosi Zapada, Rusije i Kine i Covid-19 mogli bi poništiti i plodove globalizacije, upozorio je dužnosnik Banke za međunarodna poravnanja (BIS).

Inflacija je zbog naglog rasta cijena energije i hrane u gotovo 60% razvijenih zemalja premašila pet posto, zahvativši najšire područje od 80-ih godina 20. stoljeća, a u više od pola zemalja u razvoju viša je od sedam posto, upozorio je u utorak direktor BIS-a Agustin Carstens.

Velika gospodarstva, poput SAD-a i Britanije, i niz manje razvijenih zemalja već podiže ključne kamate stope s niskih razina na koje su ih spustili kako bi poduprli gospodarstva u pandemiji, ali taj proces trebat će snažno ubrzati ako se visoka inflacija ukorijeni, smatra Carstens.

“Ključna je poruka da smo možda na pragu nove ere inflacije”, poručuje dužnosnik BIS-a.

“Moramo biti spremni razmotriti mogućnost da će se inflatorno okruženje iz temelja promijeniti”, dodao je Carstens, a “ako je moja teza točna, središnje banke morat će se prilagoditi (novoj situaciji)”.

Dužnosnik BIS-a tvrdi da je ionako snažan rast cijena energije, sirovina i hrane, potaknut oporavkom od pandemijske krize, još više ubrzao zbog rata u Ukrajini. Pandemija i trgovinski ratovi razorili su nabavne lance, a radnici zbog većih troškova života traže veće plaće.

Pojavile su se i naznake da potrošači, kompanije i financijska tržišta očekuju znatno višu inflaciju nego središnje banke, primjećuje. Tako financijske tvrtke sada službeno prognoziraju da će inflacija u SAD-u i u Europi u iduće dvije godine biti veća od 4,5, a u mnogim drugim razvijenim zemljama trebala bi prekoračiti 3,5%, navodi. To bi u kratkoročnoj perspektivi značilo da središnje banke moraju brzo promijeniti “pristup” obuzdavanju inflacije, a s takvim se problemom nisu se suočile još od 70-ih godina prošlog stoljeća. “To će najvjerojatnije zahtijevati podizanje realnih kamata iznad neutralnih razina kako bi se stišala potražnja”, tumači dužnosnik BIS-a, priznavši da bi središnje banke takvim potezom mogle izazvati veliko nezadovoljstvo.