Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je skokovit porast cijena energenata iz fosilnih izvora, posljedično i ostalih. Nastalo stanje i kretanje u Hrvatskoj još je jednom podsjetilo na kratkovidnost hrvatskih vlasti kada je u pitanju nacionalna energetska politika, javlja Slobodna Dalmacija.
Zadnjih godina novi proizvodni objekti HEP-a svodili su se na elektrane-toplane u Zagrebu i Osijeku i svega jednu hodroelektranu snage 40-ak megavata, a tek danas HEP ulazi u projekte vjetro i solarnih elektrana, i to bez državnih poticaja jer, po javnim izjavama njegovih čelnika, i bez poticaja proizvodnja struje iz vjetra i sunca ekonomski je isplativa, profitabilna. U takvim okolnostima s velikim optimizmom treba gledati na moguću izgradnju novih hidroelektrana velike snage, kao što su potencijalne na slijevu rijeke Cetine u Otoku i na Biteliću.
Budući da su, kako danas stvari stoje, resursi koje pružaju vjetar i sunce golemi i tek načeti u korištenju, vrlo je izgledno, posebno zbog proklamirane antifosilne energetske politike, da će količina proizvedene energije iz tih izvora i u Hrvatskoj imati stalni rast. Stoga će biti nužno paralelno osiguravati strujne rezerve sposobne spašavati sustav kada zakažu nestalni izvori. Zato nije upitno hoće li se ideje o izgradnji reverzibilnih hidroelektrana (RHE) nazvanih ′Blaca′ (u Otoku) i ′Vrdovo′ (u Hrvacama), koje su u operacionalizaciji davno nadrasle samu ideju, ostvariti, već je, za sada, nepoznanica jedino kada će do toga doći.
Počela ispitivanja
Na nedavno započeto HEP-ovo geomehaničko ispitivanje tla uz rijeku Cetinu kod sela Gale, gdje bi trebao biti donji bazen zamišljene RHE ′Blaca′, s negodovanjem su reagirali mještani. Na njihov javni prosvjed javno su odgovorili iz službe za odnose s javnošću HEP-a, navodeći:
“Ciljevi spomenutog višenamjenskog projekta su poboljšanje sustava zaštite od poplava na slijevu Cetine, omogućavanje navodnjavanja Sinjskog polja te doprinos elektroenergetskoj samodostatnosti Republike Hrvatske i sposobnosti prihvata nestalne proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu izgradnjom RHE Blaca, predviđene instalirane snage oko 500 MW.”
Slijev rijeke Cetine već davno je izrastao u hrvatskoga hidroenergetskog diva. Na slijevu te rijeke struju uspješno proizvodi pet hidroelektrana, ukupno instalirane snage veće od 970 MW, a s dvije buduće RHE instalirana snaga ′tvornica struje′ na slijevu Cetine prijeći će fantastičnih 2000 megavata.
Još ima potencijala
I to, sigurno, ne bi trebala biti konačna brojka. Ako u budućnosti glavni energetski oslonac bude iz vjetra i solara, što je zbog nužnosti supstituiranja ruskog prirodnog plina i općenito energije iz fosilnih izvora vrlo izvjesno, na slijevu Cetine izvjesno će se graditi i nove RHE jer za to postoje izvanredno povoljni prirodni uvjeti. S obje strane jezera Peruća su planine, Dinara i Svilaja, na čijim prostranstvima je moguće izgraditi gornje bazene u kojima bi se osiguravala akumulacija struje. I onda kada je najpotrebnije, tu struju preko RHE unositi u elektromrežu. Pri čemu se ista količina vode, iz donjeg bazena jezera Peruća, može višestruko koristiti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu