Gradovi su među glavnim pokretačima klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, koje prijete globalnom okolišu, no istodobno su dio rješenja i njihov razvoj pruža nadu, stoji u izvješću objavljenom na zadnjem Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC).

Glavna je to poruka poglavlja posvećenog gradovima u velikom izvješću UN-a o klimatskim promjenama objavljenom u ponedjeljak, u kojemu su gradskim upravama diljem svijeta ponuđene smjernice čija je svrha izbjeći klimatske katastrofe.

“Činjenica je da su gradovi odgovorni za više od dvije trećine globalnih emisija stakleničkih plinova. No to istodobno znači da će, odluče li gradske uprave nešto poduzeti po tom pitanju, uspjeti riješiti dvije trećine problema, što nije zanemarivo”, rekla je Karen Seto, profesorica s Yalea i jedna od dvoje glavnih autora poglavlja izvješća o gradovima. Mnogi gradovi u svijetu već su poduzeli određene mjere. Grad Mexico zabranio je upotrebu plastičnih vrećica, Pariz je zabranio automobile s dizelskim motorima.

“Svaki grad može učiniti nešto, a istodobno neće svaki grad poduzeti iste korake. A i ne mora svaki grad izgledati isto…, ne mora svaka zgrada biti visoka”, slikovito je kazala Seto.

Smanjiti ovisnost

Gradovi, posebno manji i srednje veliki gradovi u Aziji i Africi, koji će doživjeti najveći rast u ovome stoljeću, mogli bi smanjiti svoju ovisnost o automobilima, koristiti ekološki prihvatljive građevinske materijale i oborinske vode, ističu stučnjaci u izvješću.

Moderni bi gradovi mogli postati mjesta s ‘urbanim šumama’, prepuni uličnog drveća i zelenih krovova, koji ne samo da će pohranjivati ugljik, već će pojačati učinak hlađenja koji smanjuje potrebu za dodatnom energijom, kao i korištenje energije za pročišćavanje voda, stoji u izvješću IPCC-a.

Urbana gustoća naseljenosti utječe na smanjeno širenje ruralnih i prigradskih područja, što je manje energetski učinkovito i uništava prirodna staništa.

“21. stoljeće će biti urbano stoljeće, a globalno će ga definirati masovni porast gradske, urbane populacije”, stoji u izvješću te se napominje da od 2018. godine čak 55 posto svjetske populacije živi u gradovima. Predviđa se da će ta brojka do 2050. porasti na 68 posto.

Istodobno nam “globalni trend urbanizacije u bliskoj budućnosti nudi priliku za unapređenje razvoja otpornog na klimatske promjene.”

Izvješće je fokusirano na ublažavanje takvih posljedica, uz napomenu da bi ublažavanje posljedica klimatskih promjena u gradovima moglo imati golem učinak na okolna područja i pridonijeti poboljšanju mentalnog i fizičkog zdravlja stanovnika gradova.

Autori pozivaju vlade i industrije na hitno djelovanje te na preuzimanje većeg dijela financijskih obveza.

Financiranje zelenog razvoja

Tijekom 2020. urbana područja su proizvela između 67 posto i 72 posto emisije ugljičnog dioksida i metana, što je porast u odnosu na 62 posto iz 2015.

Bez hitnih dodatnih napora na ublažavanju takvih posljedica količina urbanih emisija stakleničkih plinova mogla bi se udvostručiti od 2020. do 2050., upozoravaju autori izvješća.

No, vjeruju da bi se poduzimanjem odgovarajućih politika, čiji je cilj ublažiti takve procese, urbane emisije stakleničkih plinova do 2050. mogle približiti nultoj neto stopi.

S obzirom na to da u gradovima generalno živi imućnija populacija, odande se ispušta više stakleničkih plinova. Od dodatne dvije i pol milijarde ljudi, koje bi, prema predviđanjima do sredine stoljeća mogle naseljavati gradove, 90-postotno povećanje populacije očekuje se u gradovima Afrike i Azije, što će od naprednijih gospodarstava i multinacionalnih tvrtki zahtijevati financiranje zelenog razvoja.