Dosad su najteže pogođena odredišta u blizini Ukrajine, uključujući Poljsku, Bugarsku, Hrvatsku, Estoniju i Mađarsku, u kojima je zabilježen pad rezervacija između 30 i 50 posto, piše New York Times, pozivajući se na podatke analitičke tvrtke ForwardKey, prenosi tportal.

Negativne posljedice osjećaju se i u udaljenijim destinacijama poput Španjolske. Diego Sanz, turistički vodič na španjolskoj jugoistočnoj mediteranskoj obali, sredinom veljače primio je prvu međunarodnu grupu u više od godinu dana. Bio je to, mislio je, predznak boljih stvari koje dolaze.

Staro normalno

Otvara se izdašno emitivno tržište: Na Mediteranu bitka za britanske turiste, Hrvatska dobila specijal u The Guardianu

Analiza putovanja

Hrvatska se prvi put popela na visoko četvrto mjesto TOP inozemnih destinacija Nijemaca

‘Ovdje živimo u raju i bili smo sigurni da, kada se ukinu ograničenja zbog covida, više nećemo imati problema i da će nam se turisti vraćati kao što pčele dolaze u nektar’, rekao je gospodin Sanz, sjedeći u tišini kafića u lučkom gradu Alicanteu.

Otkad je Rusija napala Ukrajinu, zaustavljene su međunarodne rezervacije. Samo u prvom tjednu rata zrakoplovne rezervacije unutar Europe pale su za 23 posto, a prekooceanske rezervacije u europske zemlje manje su za 13 posto, prema podacima tvrtke ForwardKeys.

Hrvatska se često svrstava među europska gospodarstva koja najviše ovise o turizmu, a on čini oko petine bruto domaćeg proizvoda male nacije, prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku.

Destinacije uzduž hrvatske jadranske obale privukle su većinu od 13,8 milijuna posjetitelja i 84,1 milijun noćenja u 2021. godini. To je dovelo do rasta BDP-a od 10,4 posto.

Iako su u Hrvatskoj do sada otkazivanja bila minimalna, bilježi se usporavanje rezervacija. Dubrovnik Boats, privatna izletnička i čarter tvrtka s većinom klijenata iz SAD-a, očekivala je rekordnu godinu.

No nakon izbijanja rata u Ukrajini stopa rezervacija odjednom je pala za 70 posto. ‘Strancu smo na karti udaljeni centimetar od Ukrajine’, rekao je Nikša Smojver, vlasnik.

Značajne brige ove godine brodskim čarter tvrtkama izazivaju rastuće cijene plina i mogućnost nestašice goriva. Tvrtki Dubrovnik Boats, recimo, troškovi povratne ture između Dubrovnika i Hvara sada su 750 dolara viši nego prošle godine.

Dosad tvrtka nije povećala cijene putničkih karata, ali će možda morati. Ipak, gospodin Smojver ostaje pun nade.

‘Nakon korone ljudi su siti svega i svi žele putovati. Ova sezona mogla bi biti jedna od boljih koje smo imali’, rekao je.

U drugim dijelovima Europe, osobito u zemljama ovisnim o turizmu, prognoze su tmurnije. Otkazivanja rezervacija u Italiji unijela su pesimizam među turističkim vodičima i operaterima iako neki izražavaju nadu da će rat završiti te da će sezona biti spašena.

‘Općenito je raspoloženje depresivno jer se činilo da je sve gotovo, a umjesto toga došlo je do novog pada’, zaključuje Margherita Capponi, turistički vodič iz Rima.