Crna Gora planira realizaciju projekta Crnogorski REGROW, koji znači stvaranje uvjeta za izgradnju prerađivačkih kapaciteta u sektoru ribarstva u Industrijskoj zoni Općine Kotor. Kako je priopćeno, vlada je usvojila informaciju o stvaranju uvjeta za realizaciji tog projekta s prijedlogom mjera.

Nacionalni projekt Crnogorski klaster plavoga rasta (Montenegrin blue growth cluster – REGROW) pokrenuli su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Sveučilište Crne Gore – Institut za biologiju mora.

Kako je objašnjeno, Crna Gora je jedina mediteranska država koja ima vrlo ograničene prerađivačke kapacitete u sektoru ribarstva. Uz nedostatak prerađivačkih kapaciteta tu je i problem s organiziranjem otkupa i plasmanom svježe ribe i drugih morskih organizama, te se time Crna Gora dovodi u vrlo loš položaj, posebno tijekom ljetnje turističke sezone.

Četiri uzgajivača školjaka

Ribolovnu flotu Crne Gore trenutačno čini 270 plovnih objekata, od čega je 25 kočarica, 25 plivarica i 220 objekata za ribolov u priobalnom području. Na temelju podataka Uprave za sigurnost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, broj prerađivača ribe u Crnoj Gori izuzetno je mali – samo dva, od kojih je jedan smješten u blizini NP Skadarsko Jezero, s proizvodnim kapacitetom do 10 tona mjesečno mariniranog šarana. Drugi proizvođač je u Cetinju i registriran je za preradu i konzerviranje ribe, ljuskara i mekušaca, s kapacitetom do 50.000 konzervi godišnje.

Preradom se bave i profesionalni ribari koji svoje sušene, usoljene i marinirane proizvode plasiraju na tržnicama. Od ukupnog broja uzgajivača školjaka, dva su registrirana kao otpremni centri, dok su dva registrirana kao otpremni centri i centri za pročišćavanje školjaka.

“Posljedicu ovakvog stanja u sektoru ribarstva vidimo u izraženoj ovisnosti o uvozu ribe i ribljih prerađevina, koja raste iz godine u godinu”, navedeno je iz vlade.

Crna Gora uvozi značajne količine ribe i ribljih prerađevina. Tako je 2017. i 2018. godine uvezeno tih proizvoda u vrijednosti od 12,5 milijuna eura. Godine 2019. uvoz je porastao na 14,3 milijuna eura, dok je u pandemijskoj 2020. smanjen na 8,3 milijuna eura. Prošle godine Crna Gora je za uvoz ribe i ribljih prerađevina potrošila 11,7 milijuna eura.

“Povezivanjem primarne proizvodnje, ulova i uzgoja, s prerađivačkim kapacitetima može se osigurati razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti koji bi bili namijenjeni prije svega u ponudi turistima i novim ciljanim tržištima. Povezivanje proizvodnje s hotelskim lancima vidi se kao jedan od mogućih načina plasmana tih proizvoda”, navodi se vladinom u dokumentu.

Angažirani i hrvatski stručnjaci

S ciljem utvrđivanja potreba i nužne opreme za koncept Crnogorski REGROW, iz sredstava projekta Smart Adria Blue Growth, za čiju je realizaciju zaduženo Ministarstvo ekonomskog razvoja, počela je izrada Studije o potencijalnim proizvodima koji bi se mogli proizvoditi u budućoj tvornici za preradu ribe. U izradi studije sudjeluju crnogorski i hrvatski stručnjaci.

Ideja projekta Crnogorski REGROW predstavljena je predstavnicima Općine Kotor.

“Smatramo da ta općina raspolaže s najadekvatnijim zemljištem za tu svrhu, gdje smo dobili punu podršku gradonačelnika i izraženu spremnost da Kotor osigura građevinsko zemljište za izgradnju tvornice ribe. Od Tajništva za imovinu Općine Kotor dobili smo usmeno odobrenje da odredimo koliko bi nam bilo dovoljno zemljišta za potrebe izgradnje prerađivačkog objekta i da pokrenemo proceduru za ustupanje te parcele vladi Crne Gore na privremeno upravljanje i korištenje”, navodi se u dokumentu koji je objavila vlada.

U informaciji je navedeno da je projekt Crnogorski REGROW kandidiran tradicionalnom donatorskom partneru u sektoru ribarstva Veleposlanstvu Kraljevine Norveške u Beogradu, gdje je u prvoj fazi prihvaćen i proslijeđen Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Norveške na konačno odobrenje, a Crna Gora očekuje donaciju od milijun eura.