Pokrenuti su pozivi za prvi paket potpora za gospodarstvenike iz NPOO-a, i to oni namijenjeni mladim i inovativnim poduzetnicima, a na raspolaganju je ukupno više od pola milijarde kuna. Riječ je o značajnom iznosu, budući da je u komponenti “Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo” u razdoblju 2021. – 2026. za mikro, male i srednje poduzetnike predviđeno ukupno 2,86 milijardi kuna.

Prvi je natječaj “Komercijalizacija inovacija” vrijedan ukupno 380 milijuna kuna, a pojedinačno će po projektu biti moguće povući od 760 tisuća do 5,32 milijuna, dok će od 141,7 milijuna iz natječaja “Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća” one biti u rasponu od 200 tisuća do milijun kuna.

U oba slučaja projekti koje se kandidira trebaju biti “zreli”, u višim fazama pripremljenosti, a za pripremu i predaju će poduzetnici imati više od mjesec i pol dana, jer početak prijava za inovativne projekte starta 20. svibnja u 11 sati, a za startupove 1. lipnja, također u 11 sati.

U prvim reakcijama vodeći ljudi hrvatske tehnološke scene zamjerku vide u modelu trajnog otvorenog natječaja koji je u Ministarstvu gospodarstva preferiran, a razlog tomu je očekivan ogroman interes, koji u startu sugerira da će raspoloživ novac biti brzo razgrabljen.

U oba projekta procjene iz Ministarstva procjenjuju su da će pokriti po stotinjak projekata. Davor Runje, iskusni programer, poduzetnik, predsjednik Udruge nezavisnih izvoznika softvera CISEx, koja je nedavno osnovala i Cro Startup udrugu, ističe kako je posljednjih godina, naročito tijekom pandemije, hrvatska IT scena eksplodirala te da će, očekuje li se spomenute procjene o broju korisnika, biti – nezadovoljnih.

Svi mladi poduzetnici koje on sam trenutno mentorira kane se natjecati, te procjenjuje da će od ukupno prijavljenih vjerojatno tek svaki drugi ili treći moći računati na pozitivan odgovor.

“To znači i da će se odabir provoditi po principu ‘najbrži prst’, što je dobar model ako imate beskonačno puno novca, no mi nismo bogati”, kaže Runje.

I za veterana hrvatske tech scene Damira Sabola, osnivača Iskona, Microblinka i Photomatha, ključno je pitanje kvaliteta projekata i hoće li se njihovo vrednovanje na kraju svesti na najbrži prst. To može biti i demotivirajući faktor, ali Sabol smatra i da je mnogima koji će se javiti na natječaj ključni motiv upravo pobrati novac.

Uz manjak novca i princip odabira, dodatnim problemom Runje vidi i vrijednosti koje se raspodjeljuje. Smatra da su nedostatne. “Taj novac u IT sektoru ne vrijedi kao prije nekoliko godina.

Srđan Kovačević/DUBRAVKA PETRIĆ/PIXSELL

Plaće su zbog eksplozije posla narasle i ono što je bilo 100 tisuća danas je 50 tisuća”, ističe napominjući da je taj novac užasno važan, jer to je prvi kapital koji je mladim, inovativnim poduzetnicima najteže pribaviti. Zato je važno da ga bude dostupno što više.

Iako je u odnosu na njegov početak danas startupovima na raspolaganju puno više kapitala, Sabol smatra da u tim prvim fazama u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijen sustav koji prepoznaje trendove, a nedostaje savjetnika i investitora.

Unatoč očekivanju da će se mnogi na natječaj za potpore javiti da poberu dostupan novac, a nemaju većih ambicija i ideja, natječaj za bespovratna sredstva vidi dobrodošlim, jer, čak i ako većina onih koji dobiju novac ne uspiju, onih nekoliko koji će napredovati opravdavaju njegovo postojanje.

“Nama još nedostaje startupova, iako novih ideja ima i svake godine odskoči barem jedan dobar u svojoj generaciji, koji potvrđuje da ima globalni potencijal”, dodaje Sabol. Dok po njemu manjka savjetnika i investitora koji bi gurali startupovce, zadnjih godina ipak raste broj konzultanata koji im olakšavaju izradu dokumentacije za novac iz EU izvora, koja je prilično složena.

Jedna od njih – Tajana Štriga, očekuje golem interes mladih, budući da banke nerado prate početnike s novim idejama. Ona propustom u procesu objave natječaja smatra izostanak javne rasprave.

“Kroz taj postupak dobiva se na vremenu da se bolje upozna detalje i ozbiljnije pripremi i prije službene objave poziva za natjecanje”, kaže Tajana Štriga, dodajući kako je pravilo da se na kvalitetnoj pripremi za kandidiranje projekata radi mjesecima.

U ovom trenutku najveće nedoumice izazvalo je to što u dokumentaciji za prijavu nije dostupan prijavni obrazac, a najava da će se projektne prijedloge podnositi u elektroničkom obliku putem sustava eNPOO također zbunjuje zbog toga što još nije dostupan. Ministarstvo gospodarstva predvidjelo je da će putem tog sustava kandidati moći početi raditi na projektnim prijedlozima od 20. travnja.

Sada su dostupni detalji i obrasci po kojima će se odvijati prijave i vrednovanje, od intenziteta potpore koji je, ovisno o projektu, veličini tvrtke i području s kojeg dolazi, (od 50 do 75% u programu komercijalizacije inovacija, a do 85% za startupove), što su prihvatljivi projekti i troškovi za koje se može dobiti potporu.

Primjerice, startupi mogu biti registrirani do najduže pet godina, ne mogu biti tvrtka-kćer osnovana radi provedbe tog projekta, a među troškovima za koje neće dobiti potporu je kupnja automobila, zemljišta ili zgrade, inventara koji nije vezan uz projekt ili kupnja rabljene opreme, kao ni troškove leasinga, kazni i kamata, jamstva banke, savjetodavne usluge ili, pak, otpremnine, doprinosi, bonusi i neoporezivi primici radnika.

U svakom slučaju, za oba programa puno je detalja koje valja proći i uklopiti u njih projekte, no za Srđana Kovačevića, suosnovača Orqe, jednog od najpropulzivnijih domaćih startupova, nema dvojbe – preporuka je svim mladima: Javite se! Orqa sigurno hoće.

“Imamo projekata u traženim fazama pripremljenosti, paše nam RTL razine 7, što prije nekoliko godina ne bih mogao reći. Ovi izvori financiranja prilika su za startupove i mi ih generalno dobro koristimo”, kaže Kovačević, priznajući da su se kao mlada tvrtka zbog brzog rasta i mijenjanja smjera morali naviknuti na duge cikluse u kojima se natječaji odvijaju, no sada imaju čvrste razvojne planove i znaju ih koristiti.

Europski budžet u novom razdoblju, kaže, izuzetno je pogodan za nove tehnologije i stoga poručuje onima koji tek startaju da ne oklijevaju, jer bez toga neće moći konkurirati onima koji ih koriste.

“Mi sasvim sigurno ne bismo rasli brzinom kojom jesmo da nismo od početka koristili takve izvore financiranja”, zaključuje Kovačević