U nedjelju počinje ljetno računanje vremena pa će ljudi morati pomaknuti kazaljke na satovima, što nekima remeti dnevni ritam i osjećaj za vrijeme. S obzirom na to da se države članice EU-a nisu dogovorile oko predloženog ukidanja pomicanja sata, taj režim na snazi ostaje i dalje.

Ljetno računanje počinje u noći na nedjelju, 27. ožujka u dva sata tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u dva sata računa kao tri sata.

Prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj, napominje Hrvatska elektroprivreda.

Vozači će na automobilima još neko vrijeme trebati danju paliti svjetla jer se prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama dnevna svijetla trebaju koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.

Ljetno računanje vremena ljudima će omogućiti više danjeg svjetla i smanjiti izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima, kao i neke druge zdravstvene tegobe.

Iako je Europska komisija prije nekoliko godina predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, države članice o tome se još nisu dogovorile, a čini se da u dogledno vrijeme ni neće.

Odluka o tome hoće li neka država uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju pa sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, čini se ostaje najbolji kompromis.

Kad bi, primjerice sve zemlje iz srednjoeuropske vremenske zone uzele trajno ljetno vrijeme, u Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati.

U slučaju da uzmu zimsko kao trajno vrijeme, sunce bi na istoku Poljske ljeti izlazilo u tri sata ujutro.

Ako to pitanje ponovno dođe na dnevni red EU, Hrvatska će prema ranijoj izjavi čelnika nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića iznijeti stav da se zalaže za ljetno računanje vremena.

Ministarstvo: Postalo jasno da će biti teško postići dogovor

Prijedlog direktive kojom se predlaže trajno ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja istovremeno u svim državama članicama Europska komisija uputila je Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije u rujnu 2018., napominje u odgovoru Hini Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Prijedlog je bio da države članice samostalno odlučuju o daljnjem trajnom izboru svojeg standardnog vremena, odnosno hoće li trajno zadržati zimsko ili ljetno vrijeme, ali bi o svom izboru bile obvezne obavijestiti Komisiju, najmanje šest mjeseci prije nego se navedena promjena počne primjenjivati.

Ministarstvo, vezano za plan EK-a da se ukine pomicanje sata dvaput godišnje, pojašnjava da je riječ o početnom prijedlogu podložnom promjenama od strane zakonodavaca EU-a pa tek konačna verzija obvezuje države članice, građane i zakonodavce.

U raspravi koja je počela u jesen 2018. države članice posebno su istaknule da će primjena usklađenog i dobro koordiniranog pristupa u cijeloj EU, vezano za izbor standardnog vremena biti ključna kako bi se izbjegla fragmentacija i neujednačenost vremenskih zona te tako bi se zaštitilo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a.

U Vijeću je postalo jasno da će biti teško postići dogovor oko ujednačavanja standardnog vremena među susjednim državama, kažu u Ministarstvu, napominjući da su prvi puta kada se direktiva donosila trebale četiri godine iako je tada bilo samo devet država članica.

Situaciju je, kažu, otežala i činjenica da Europska komisija nije popratila izradu prijedloga standardnom procjenom učinka.