Bosna i Hercegovina nema zajedničke naftne zalihe, već samo entitetske, zbog čega država ne može ublažiti veliki rast cijena goriva niti opskrbiti građane ako bi došlo do nestašice.

Razlog tome je što još nema kompromisa o tome da se obvezne naftne zalihe uspostave na razini BiH, kako to zahtijeva Energetska zajednica, u skladu s direktivom Vijeća Europske unije iz 2009.

Procjene Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH govore da BiH ima nafte u zalihama za samo 15 dana, ako bi došlo do nestašice benzinskog i dizel goriva.

“Te rezerve iznose od milijun i pol do šest milijuna litara”, rekao je Milenko Bošković, predsjednik tog udruženja, za Radio Slobodna Europa (RSE). On dodaje i da određenih zaliha goriva ima i u Rafineriji Brod koja je u Republici Srpskoj.

No Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, nije želio komentirati navedene procjene zaliha tvrdeći da su količine u Federaciji veće.

Rezerviraju dodatne količine
“FBiH ima svoje zalihe, plus komercijalne rezerve, ukupno oko 100 milijuna litara”, rekao je Džindić. To znači da bi zalihe u FBiH mogle potrajati nešto više od mjesec dana. Godišnja potrošnja u FBiH je oko 950.000 tona. Džindić je dodao i da se u FBiH provode aktivnosti na rezervaciji dodatnih količina u terminalu u Pločama u Hrvatskoj.

U Republici Srpskoj, iz Ministarstva energetike i rudarstva nisu odgovorili na upit kolike su zalihe nafte u tom entitetu.

Direktiva Vijeća EU predviđa da svaka zemlja članica EU ili ona koja to želi to postati, mora imati ukupne zalihe nafte koje odgovaraju količini koja se uveze za 90 dana ili potroši za dva mjeseca, ovisno o tome koja je količina veća. Obveza BiH je da mora osigurati da zalihe uvijek budu na raspolaganju i dostupne u slučaju nužde.

Iz Ministarstva vanjske trgovine BiH navode kako je završetak 2022. krajnji rok za uspostavu naftnih zaliha na razini države, u skladu s tom direktivom.

Radna grupa za izradu rješenja osnovana je još 2016., ali do danas nije završila posao. Dogovora nema, jer se, prema riječima Admira Softića, pomoćnika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, članovi radne grupe iz RS protive središnjem tijelu za skladištenje nafte.

“Središnji subjekt zaliha, prema direktivi, mora biti na državnoj razini. U RS žele da taj središnji subjekt bude pri Ministarstvu vanjske trgovine. U entitetima bi bile stvarne zalihe nafte”, objašnjava Softić. Jedan od modela bio bi da se za zalihe koriste postojeći terminali za naftu u entitetima.

“Čak postoji i opcija da naše zalihe nafte čuvamo u drugoj državi”, rekao je Softić. Federacija BiH u vlasništvu ima terminale u Živinicama pokraj Tuzle, Blažuju pokraj Sarajeva, Mostaru i Bihaću. Također i terminal u Luci Ploče. Tim terminalima upravlja kompanija Operator – Terminali Federacije iz Sarajeva, iz koje nisu odgovorili na upit RSE koliko trenutačno ima nafte u terminalima.

Naftnim zalihama u Republici Srpskoj upravljalo je JP Robne rezerve RS. Kompanija je u stečaju od 2017., nakon čega je došlo do privatizacije naftnih terminala u tom entitetu.

Iz Ministarstvu energetike i rudarstva RS nisu odgovorili na upit RSE, kako će RS postupiti u slučaju nestašice naftnih derivata ili velikog skoka cijena. Nisu odgovorili niti na upit o tome što je razlog protivljenju formiranja naftnih zaliha na razini BiH.

Derivate uvoze iz susjedstva
Entitetskim zakonom umjesto robnih zaliha predviđa se mogućnost interventnih nabava naftnih derivata.

S druge strane, Milenko Bošković iz Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH, ističe da je spas za BiH u tome što nafte ima i u terminalima koji su u privatnom vlasništvu.

“U FBiH ima tih desetak privatnih terminala i 700 benzinskih postaja. Ako možemo to smatrati zalihama, onda privatni trgovci u ovom trenutku mogu izvući državu, odnosno entitet”, objašnjava Bošković, navodeći i da u RS ima oko 500 benzinskih postaja. Naftni derivati u BiH uvoze se iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Mađarske.