Komercijalni sektor u Beogradu godišnje generira više od 40.000 tona jestivih i nejestivih dijelova hrane, pokazala je Analiza istraživanja o direktnom mjerenju i morfološkom sastavu otpada od hrane iz komercijalnih objekata, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine.

Promatrano je ukupno 29 reprezentativnih objekata koji se svrstavaju u komercijalni sektor, i kome pripadaju: hoteli i drugi turistički smještaj, restorani i objekti brze hrane, trgovine, škole i vrtići i preostali komercijalni objekti.

Utvrđeno je da se najveći dio otpada generira u restoranima i objektima brze hrane – više od 21.000 tona na godišnjoj razini.

Slijede trgovine s 4767 tona godišnje, škole i vrtići s 3551 tona godišnje i na posljetku grupa hoteli i smještaj s godišnjom stopom “proizvodnje” od 1302 tone otpada od hrane godišnje.

Preostali komercijalni generatori otpada od hrane (javne ustanove i poduzeća s vlastitim restoranima, tržnice/pijace, bolnice itd.) godišnje generiraju više od 9000 tona otpada od hrane.

U prosjeku najdominantnija kategorija hrane koja se baca jest povrće, s udjelom više od 45%, pri čemu je najveći postotak zabilježenu okviru grupe škole i vrtići (62%). Druga po zastupljenosti je kategorija voće, s gotovo 19%, s tim da je ova kategorija najzastupljenija u sektoru maloprodaje (više od 38%).

Kategorije meso, riba i jaja, te kruha i peciva, u ukupnom prosječnom sastavu otpada, imaju slične vrijednosti (oko 14%), dok kategorija mlijeko i mliječni proizvodi ima najmanju vrijednost za praktično sve promatrane grupe komercijalnih objekata, s konačnim prosječnim udjelom od oko 5 posto.

Ako se količina otpada od hrane iz komercijalnog sektora prikaže u odnosu na broj stanovnika Beograda, nastaje 26,5 kilograma jestivog i nejestivog otpada od hrane po glavi stanovnika na godišnjoj razini.