Uoči Dana žena Eurostat objavljuje niz članaka i istraživanja vezanih uz rodnu ravnopravnost. U najnovijem navodi da je u trećem tromjesečju 2021. godini, prema NACE (Statistička klasifikacija gospodarskih aktivnosti u Europskoj zajednici), više žena nego muškaraca radilo u djelatnostima koje se vežu uz kućanstvo, primjerice sobarice, njegovatelji i slično.

Više ih je i u zdravstvu i socijalnom radu (78%), obrazovanju (72%), ostalim uslužnim djelatnostima (64%), uslugama smještaja i prehrane te financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (obje 53%). S druge strane, žene su činile samo 10% radnika u građevinskom sektoru i 13% u sektoru vađenja ruda i kamena.

Rast broja menadžerica
Od trećeg tromjesečja 2011. udio žena najviše se povećao u sektoru energetike, popevši se s 22 na 28 posto (6 postotnih bodova više). Najveći porast dogodio se tijekom pandemije, s porastom od 4 postotna boda udjela žena u ovom sektoru između trećeg kvartala 2019. i 2021. godine.

Udio žena menadžera također se povećao između trećeg tromjesečja 2011. i 2021. Nasuprot tome, u odnosu na treće tromjesečje 2011., dva najveća smanjenja udjela žena zabilježena su u sektoru djelatnosti poljoprivrede (s 39% na 31%) te među kvalificiranim radnicima u poljoprivredi (s 37% na 29%).

“Prema najnovijim podacima EIGE, u Hrvatskoj 26 posto žena radi u sektorima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. Tek šest posto muškaraca radi u tim djelatnostima. U vrijeme pandemije bilo je malih pomaka naprijed i velikih pomaka unatrag.

Prema zadnjem indeksu rodne ravnopravnosti, sve zemlje EU, osim Slovenije ostvarile su mali pomak unaprijed, ali pandemija je imala razoran učinak na opću situaciju. Iskustva pokazuju da krize puno više pogađaju žene te je oporavak puno dugotrajniji.

To je, naravno, posljedica činjenice da je veći udio žena u manje plaćenim djelatnostima, više ih radi na kratkoročne ugovore, a i briga za članove obitelji u vrijeme pandemije prvenstveno pada na leđa žena”, kaže Biljana Borzana, zastupnica u Europskom parlamentu.

Nije kriterij
“Unatoč naporima moje političke grupe u Europskom parlamentu, rodna dimenzija nije zaseban kriteriji pri izradi Planova oporavka. Premda nije uključena u 11 kriterija po kojima se ocjenjuje kvaliteta plana, ipak Komisija gleda na nju kao horizontalni pozitivni kriterij”, dodaje Borzan.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prosincu 2020. broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj iznosio je 1,52 milijuna, a od toga su 716.000 činile žene. U odnosu na studeni 2020. broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,2 posto, jednako kao i broj žena.