Cijene sirovina protekloga su tjedna zabilježile najveći skok u posljednjih gotovo pola stoljeća nakon što su ruske snage topništvom napale Zaporižju, najveću nuklearnu elektranu u Europi smještenu u istočnom dijelu Ukrajine.

Tamo je na jednoj od pomoćnih zgrada elektrane izbio požar nakon ruskog granatiranja. Europske burze stoga su se u petak prijepodne našle pod snažnim pritiskom nakon vijesti da je u elektrani izmjerena povišena razina radioaktivnosti. Nakon 11 sati europski STOXX 600 gubio je 2,6 posto vrijednosti dok su njemački DAX i francuski CAC potonuli više od 3 posto.

Ugašeni reaktori
Strahovanje investitora nije uspjelo smanjiti ni priopćenje ukrajinskih vlasti da su vatrogasci uspjeli ugasiti požar koji nije prijetio sigurnosnim sustavima elektrane, pa ni samim reaktorima koji su svi na siguran način isključeni iz mreže. Prema posljednjim vijestima, tu su elektranu zauzeli ruski agresori.

“Tržište je pod utjecajem geopolitičkih previranja. Nestabilnost tržišta potrajat će kratkoročno, a možda i u srednjem roku jer jednostavno ne vidim što bi idućih tjedana moglo smiriti tu situaciju”, kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird. Nestabilnost o kojoj Mayfield govori ogleda se u najvećem tjednom skoku cijena pšenice, aluminija i sirove nafte od 1974. godine što priziva u sjećanja naftni šok iz 70-ih godina.

Naime, sve veća međunarodna izoliranost Rusije i sve brutalniji napadi ruske vojske potiču strahovanja od nestašica sirovina na međunarodnom tržištu i oštrog skoka inflacije na globalnoj razini. Zbog toga se ulagači plaše stagflacije, kombinacije stagnacije gospodarstva i visoke inflacije što je vrlo neugodna situacija u kojoj se ekonomija može naći.

U anketi Bank of America sada 30 posto fond menadžera očekuje u idućih 12 mjeseci stagflaciju, dok je još prošloga mjeseca to očekivalo 22 posto anketiranih financijaša. Tržište posebno zabrinjava oštar skok cijena nafte u vrlo kratkom vremenu.

Samo tijekom prošloga tjedna barel Brent nafte poskupio je 15 posto te se njime u petak trgovalo po cijeni od 112,40 dolara. Još viši, 20-postotni skok, zabilježen je na američkom tržištu gdje je barel dosegnuo vrijednost od 110,20 dolara.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je kako je globalna energetska sigurnost u opasnosti, a planirano otpuštanje američkih naftnih rezervi nije uspjelo suzbiti zabrinutost u vezi opskrbe.

Ako dođe do daljnjih poremećaja u dobavi ruske nafte, analitičari američke banke JP Morgan smatraju da bi cijena Brent nafte krajem godine mogla dosegnuti i 185 dolara za barel. Cijene pšenice dosegle su najviše razine od 2008. s obzirom na to da je rat u Ukrajini prekinuo dotok četvrtine žita na međunarodno tržište.

Na Čikaškoj robnoj burzi terminski ugovori na pšenicu dosegli su cijenu od 12 dolara za bušel. Zbog poskupljenja električne energije skočila je i cijena aluminija koji se dobiva elektrolizom, postupkom koji zahtijeva velike količine struje.

K tome, osim što je veliki izvoznik nafte, plina i pšenice, Rusija je jedan od vodećih izvoznika aluminija, nikla i bakra. Na Londonskoj burzi metala tonom aluminija prošloga se tjedna trgovalo po 3850 dolara.

Povećati kamate ili ne?
Ekonomski analitičari ističu kako visoke cijene sirovina mogu djelovati kao uteg globalnom ekonomskom rastu i ubrzati povećanje inflacije.

To će pak stvoriti nedoumicu među čelnim ljudima vodećih svjetskih središnjih banaka – da li krenuti u potrebno podizanje kamatnih stopa koje zahtijeva povišena inflacija ili ipak pričekati kako bi gospodarstvo i dalje imalo monetarnu podršku.

U srijedu je predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio da će se na sjednici čelnika Feda u ožujku založiti za povećanje ključnih kamata za 0,25 postotnih bodova.

To je ohrabrilo ulagače jer je dosad prevladavalo mišljenje da bi Fed mogao povećati kamate za oštrih 0,50 postotnih bodova. Podsjetimo, inflacija u SAD-u već se kreće na najvišim razinama u posljednjih 40 godina