I dok će se posljedice rata između Rusije i Ukrajine bez sumnje preliti na globalni turizam, zasad se direktnog utjecaja ipak najviše pribojavaju naši susjedi u Crnoj Gori čiji je turistički sektor mnogo više od našeg vezan uz rusko i ukrajinsko tržište, piše u četvrtak Jutarnji list.

Konkretno, dok je Hrvatska 2019. zabilježila samo 139 tisuća dolazaka i oko 845 tisuća noćenja gostiju s područja Rusije, crnogorske brojke govore kako Rusi čine malo manje od 30 posto ukupnog broja stranih dolazaka u Crnu Goru.

Osim turističkih posjeta, prema službenim brojkama, u toj zemlji živi 20 tisuća Rusa, a velik broj ih u Crnoj Gori ima nekretnine u koje redovito dolaze na odmor.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore za 2019., samo u toj godini državljani Rusije kupili su u toj zemlji nekretnina u vrijednosti od 39 milijuna eura. Crnogorska ovisnost o Rusi dakle, u sezoni 2022., u kojoj je napokon trebao biti dostignut promet iz pretpandemijskih godina, turističkom bi sektoru te zemlje mogla pomrsiti planove za oporavak.

Zbog toga brojni crnogorski ekonomski analitičari upozoravaju da zemlja hitno treba osmisliti model prema kojemu će nadomjestiti očekivane gubitke iz Rusije i Ukrajine. Kako je crnogorskim medijima rekla analitičarka Mila Kasalica, priprema turističke sezone mora uključiti neki mehanizam iznalaženja nadomjesnih emitivnih tržišta, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.