Europa se iznenađujuće brzo prilagođava novonastaloj situaciji, pa se gotovo istodobno s uvođenjem sankcija Rusiji radi i na uspostavi rješenja kojima bi se očuvalo nesmetano funkcioniranje, među ostalim i na davanju odštete europskim tvrtkama koje će pretrpjeti neminovne gubitke uvođenjem sankcija.

Vrlo brzo reagiralo se i u Hrvatskoj – već jučer je udruženje Hrvatski izvoznici od Vlade zatražili da inicira da se na razini EU hitno osnuje Fond za sanaciju šteta u gospodarstvu nastalih kao posljedica ruske agresije.

No, već se i neslužbeno iz briselskih hodnika zna da će se za gospodarstvenike pogođene mjerama protiv Rusije pripremiti nemali financijski paket.

Konkretniji razgovori u ovom trenutku vode se oko energetskog sektora, kako bi se osiguralo redovite potrebe te stabilnost i gospodarstva i života u EU u slučaju da dođe do prekida opskrbe energentima iz Rusije.

Ministri energetike promptno su se sastali u Bruxellesu i razmatrali stanje na tržištu, a pogotovo u skladišnim kapacitetima, te analizirali moguće mjere kako bi se ublažilo eventualne udare na sigurnost opskrbe energentima.

Formalno su ministri, među kojima je bio i Tomislav Ćorić, utvrdili da će se prije svega povećano koordinirati sa susjedima i partnerima iz drugih zemalja, te dobavljačima kako bi se osigurao dodatni uvoz nafte i LNG-a i nadoknadilo količine koje stižu iz Rusije, s kojom zasad još nije prekinuta trgovina.

Hrvatska je, kako se čuje, dala do znanja da kapaciteti krčkog LNG-a stoje na raspolaganju, a razmatra se čak i oslobođenje kapaciteta, budući da su oni rasprodani, pa bi u slučaju potrebe Hrvatska primjerice mađarskim kupcima kompenzirala ukapljeni plin s LNG-a svojim prirodnim plinom iz zaliha, kako bi se kapaciteti LNG-a u Omišlju oslobodili za potrebe drugih naručitelja.

Darinko Bago, predsjednik Uprave Koncar grupe/Igor Kralj/PIXSELL

Prema dostupnim informacijama, najveće skladište plina u Hrvatskoj Okoli gotovo je potpuno napunjeno, za razliku od brojnih skladišta plina u EU. U slučaju poteškoća s opskrbom, Hrvatska ima mogućnost uvoza nafte preko riječke luke, čime bi se osiguralo potrebe rafinerija iz drugih zemalja.

Njemačka je najavila da hitno ide u gradnju dva plutajuća LNG terminala, a s grčke strane inicirano je i formiranje posebne financijske omotnice iz koje bi se pomoglo ako cijene i nabava ode u neželjenom pravcu.

I ta će se opcija razraditi, iako su prijedlog Grci gurali i prije nego su uvedene sankcije Rusiji, a sada pojačano lobiraju i imaju potporu drugih, jer je izgledno da će cijene koje su i prije ratnih operacija i sankcija eksplodirale, dodatno poremetiti odnose na tržištu.

I Europski parlament je jučer od Europske Komisije zatražio da “identificira i olakša sredstva i načine rješavanja gospodarskih i društvenih posljedica sankcija”.

U ovom trenutku još je nezahvalno prognozirati kolike će biti štete prekida veza s ruskim tržištima na europsko gospodarstvo i kakvi će biti efekti protusankcija, o čemu će ovisiti i obim financijskog paketa za gospodarstvo.

No, promjene u korištenju sredstava iz nove financijske omotnice već su započele jer je Unija već u startu iz “mirovnog” fonda preusmjerila oko pola milijarde eura za nabavu vojne opreme i naoružanja za obranu Ukrajine.

Prijevoznici među prvima
Od protusankcija iz Rusije su zasad najavljene konfiskacije imovine kompanija zapadnih zemalja koju imaju na njihovom području, no konačan zbroj bit će zasigurno golem. Europarlamentarci su zatražili i da se pripremi i višemilijardni plan za pomoć i oporavak za Ukrajinu.

Iz dosadašnjih podataka, od 2014. godine Europske je unija Ukrajinu financijski podržala s 14 milijardi eura, a planirano je bilo u narednim godinama 6,5 milijardi. Za EU tvrtke koje su pogođene sankcijama zasad koncept i kapacitet mjera još nije razrađen, a ni iz gospodarskih komora i njihove krovne organizacije Eurochambersa nema konkretnijih prijedloga.

Iz samih tvrtki koje su pogođene očekuju da će, kao u slučaju kada je aktiviran financijski paket za ublažavanje posljedica zbog uvođenja lockdowna zbog pandemije koronavirusa, reakcija biti brza.

Među onima koji očekuju da se nađu među prvima u redu za nadoknadu su zračni prijevoznici i tvrtke za lizing aviona, budući da su među prvim konkretnim sankcijama Rusiji izrečene zabrane avionskog prometa.

Osim prekida aviolinija, prema informacijama od 980 aviona Rusi imaju samo 200-tinjak u vlasništvu, a ostalo je lizing, za koji europske tvrtke također očekuju nadoknadu.

“Štete koje su već nastale neisporukama robe, prekinutim poslovnim odnosima te prekinutim lancima prodaje i nabave, u budućnosti će biti i znatno veće te je potrebno promptno započeti sa sanacijom i kreiranjem mjera pomoći oštećenim gospodarskim subjektima od strane nadležnih institucija RH i EU”, poručuju Hrvatski izvoznici.

Načelo solidarnosti
Predsjednik tog udruženja Darinko Bago objašnjava kako je hvalevrijedna brza i jaka reakcija EU u zaustavljanju Rusije u ratnom pohodu na Ukrajinu, ali ističe kako za najveći broj tvrtki ta odluka zapravo neće predstavljati izravne štete, te je tim više važno formiranje posebnog fonda kojim bi se refundirati štete onima koji su sankcijama pogođeni, dakle izvoznicima.

“Najvećim dijelom te tvrtke same će teško nadoknaditi gubitke, a neke koje su jako oslonjene na rusko i ukrajinsko tržište bez pomoći će teško i preživjeti”, kaže Bago. Takav pristup po njemu je neminovan i satkan je u temeljnim načelima na kojima je ustrojena Europska unija, a to je načelo solidarnosti.

Nekim zemljama poput Njemačke, koja je velikim dijelom oslonjena na uvoz plina iz Rusije, važno je prije svega ublažiti štete prekida tih kanala, no, za nas je prema Bagi, važno prije svega da se što prije otvori pitanje stvaranja fonda za odštetu i da to bude financijski ozbiljan fond.