U okviru 4,8 milijardi kuna procijenjenog iznosa Vladina paketa mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata jedna od ciljanih skupina potpora su i subvencije mikro, malim i srednjim poduzetnicima s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh.

U Vladi su izračunali da bi ta mjera mogla stajati oko 600 milijuna kuna, uz najavu da će se ona financirati sredstvima od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova (EUA) putem dražbi.

U tu svrhu Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja jučer je pokrenulo i ubrzani postupak javne rasprave o izmjenama Plana korištenja financijskih sredstava od prodaje EUA za razdoblje od 2021. do 2025.

Nepredviđene potrebe
Prema prvotnom Planu donesenom sredinom lanjskog lipnja, financijska sredstva od dražbi RH koriste se za ispunjenje obveza iz područja klimatskih promjena (smanjenje emisija stakleničkih plinova).

U prijedlogu izmjena Plana tome se dodaje i “financiranje nepredviđenih potreba za ciljanom socijalnom potporom kako bi se održalo povjerenje i potpora energetskoj tranziciji i osigurao njezin kontinuitet ublažavanja efekata niskougljične tranzicije na krajnje potrošače energenata”.

Usto, znatno se mijenja i izračun očekivanih prihoda od prodaje emisijskih jedinica (jedna jedinica predstavlja pravo na emisiju jedne tone CO2), i to u prvom redu zbog rasta cijena.

Njihov rast počeo je krajem 2020.; s tadašnjih 30-ak eura početkom svibnja 2021. cijena je premašila 50 eura po toni CO2, krajem kolovoza prešla je 60, a u prosincu i 80 eura. Iako je početkom veljače nakratko probila i granicu od 90 eura, ubrzo se ipak spustila na razine oko 80-ak eura.

U svakom slučaju radi se o znatno višim cijenama od pretpostavljenih prosječnih vrijednosti po godinama u Vladinu prvotnom izračunu tih prihoda do 2025. Naime, u izvornom Planu kalkulacije su rađene uz procjenu da će prosječna korigirana cijena EUA u primarnoj dražbi u promatranom razdoblju iznositi oko 30 eura.

Kako je prema zakonodavnom okviru EU-a za prodaju putem dražbi Hrvatskoj za to vrijeme trebalo biti raspoloživo oko 12,6 milijuna emisijskih jedinica, ukupni prihod od prodaje prvotno je bio procijenjen na 2,86 milijardi kuna.

Za RH po novom 10,1 milijuna EUA
Nakon što je lani prosječna cijena emisijskih jedinica iznosila znatno većih 54 eura i što je za ovu godinu očekivani prosjek povećan na 77, za preostale tri godine prosječne cijene projicirane su na 60 eura.

Tako Republika Hrvatska “po novom” od prodaje emisijskih jedinica u tom razdoblju očekuje 4,72 milijarde kuna ukupnog prihoda, koji se najvećim dijelom uplaćuje na poseban račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Nasuprot korekcija očekivanog prihoda naviše zbog predviđenih cijena, u odnosu na lani doneseni plan na niže je revidirana procjena ukupne količine emisijskih jedinica namijenjenih RH za prodaju putem dražbi; umjesto 12,6 milijuna po prvotnom planu, sad se računa na 10,1 milijun EUA.