Putin zaista mijenja sliku svijeta, ‘potpalio’ je zajedništvo Zapada

Autor: Marija Brnić, Lucija Špiljak , 01. ožujak 2022. u 15:07
Diljem svijeta narodi pružaju potporu Ukrajincima, jučer je i na Trgu bana Jelačića održan skup podrške/Luka Stanzl/PIXSELL

Kompromisom svih zemalja EU, NATO-a i G7 otvorili su borbu s Putinom na dvije fronte – opskrbom oružjem napadnutih Ukrajinaca i zatvaranjem financijskih i gospodarskih veza, uključujući i proglašavanje nepoželjnim oligarha i tvrtki koji podupiru Vladimira Putina i njegov vojni stroj.

Rusi trpe teške posljedice na bojišnici u Ukrajini, ali još više na gospodarskoj fronti na kojoj ratuje s Europom i ostatkom razvijenih zapadnih zemalja. Sve one jedinstvene su u zaustavljanju Putinovog rata, ne štedeći pritom i sebe od šteta koje im to nosi.

Putinu njegov blitzkrieg, temeljen na zauzimanju glavnog ukrajinskog grada Kijeva, nije uspio. Kijev nije pao u 90 sati kako je predviđao i SAD, a Zapad je odlučio u ključnom trenutku ne dopustiti da se ponovi 1939.

Kompromisom svih zemalja EU, NATO-a i G7 otvorili su borbu s Putinom na dvije fronte – opskrbom oružjem napadnutih Ukrajinaca i zatvaranjem financijskih i gospodarskih veza, uključujući i proglašavanje nepoželjnim oligarha i tvrtki koji podupiru Vladimira Putina i njegov vojni stroj.

Takve korake podupire se i masovnim prosvjedima za okončanje rata u svim dijelovima svijeta, a jedinstvenu potporu dala im je i hrvatska politička scena. Vladajuća koalicija i saborska oporba poduprle su donošenje mjera na Vladi, kojima su i u Hrvatskoj formalno uvedene sankcije Rusiji i pomoć Ukrajini.

Uz humanitarnu, pomoć Ukrajini pružit će se i upućivanjem 124 milijuna kuna vojne opreme i naoružanja. To je, kako je kazao ministar obrane Mario Banožić, skromna pomoć, no ono što su Ukrajinci tražili, a mi u mogućnosti dostaviti.

Riječ je o puškostrojnicama i strojnicama, većoj količini streljiva, te zaštitnoj opremi, sve prema željama i potrebama Ukrajinaca koji su uglavnom tražili oružje s kojima oni znaju rukovati.

Preko noći, dakle, Putin stvarno mijenja sliku svijeta. Do jučer europske zemlje poput Švedske ili Njemačke nisu slale oružje u neku od zemalja koje su u ratnim okolnostima, no to je prestao biti tabu, a EU će financirati tu pomoć Ukrajini.

Njemačka je više nego ostale članice EU dosad bila usmjerena na Rusiju, energetski i gospodarski, a nabava ruskog plina smatrana je i glavnim razlogom zbog kojega je EU oklijevala u bržoj reakciji i pomoći Ukrajini.

Gazprom koji joj nudi gotovo polovicu potrošenog plina Europi smatran je prečvrstim da ga se slomi. On je ne samo opskrbljivač, nego u vlasništvu ima i najveće skladišne kapacitete. No, svemu unatoč prelomljeno je da se ide s ekspresnim i širokim sankcijama, s procjenom da će se uspjeti osigurati dovoljne količine za europsku potrošnju, unatoč povećanim cijenama pod kojima se plin nabavlja s drugih tržišta.

124

milijuna kuna vrijedna je vojna pomoć koju je Vlada RH odobrila Ukrajini

Ministri za energetski sektor dogovorili su sinkronizirane aktivnosti u nabavi plina i nafte, kako ne bi došlo do zastoja u opskrbi. Zapadne tvrtke u Rusiji su također pogođene i u zraku je velika neizvjesnost i pitanje do kada će to potrajati.

Nema mjesta kalkuliranju: svjesni smo da će sankcije Rusiji imati određene posljedice i za Europu i za Hrvatsku, ali između zaštite komercijalnih interesa i obrane pravde, demokracije i slobode, Hrvatska i ostale članice Europske unije odabrale su jedino ispravno”, istaknuo je premijer Andrej Plenković na jučerašnoj sjednici Vlade na kojoj je, među ostalim, Vlada imenovala i krizni tim odgovoran za provedbu plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Hrvatske, te Stručno povjerenstvo za praćenje sigurnosti opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.

U njihovim sastavima su predstavnici ministarstva gospodarstva, Plinacra, HERA-e, Podzemnog skladišta plina, GPZ-a, LNG terminala na Krku i energetskih kompanija te Agencije za ugljikovodike. Krizni timovi Vladu trebaju izvještavati o stanju i savjetovati o pitanjima sigurnosti opskrbe energentima.

Za ministra financija Zdravka Marića nema sumnje da slijedi neizvjesnost za gospodarstvo i financije, no vjeruje da su institucije dovoljno jake da amortiziraju udare, a sve će ovisiti o tomu kako će se situacija razvijati.

Njemački preokret
Ova kriza iznjedrila je i povratak važnosti Njemačke, koja je u potpunosti promijenila vanjsku i sigurnosno-obrambenu politiku. Preko noći udvostručila je vojni proračun na 100 milijardi eura i time postala članica EU s najvrjednijim obrambenim budžetom, koji će pokrenuti veliki val ulaganja u proizvodnju oružja, tehnike i vojne opreme, što će biti novi pokretač rasta. A tu i hrvatska obrambena industrija može tražiti priliku za uključivanje i nove poslove.

Osim intenzivnih napada koji već danima traju u Ukrajini, rat se vodi i u virtualnom prostoru među hakerima koji čine svojevrsnu kibernetičku vojsku i u koje Ukrajina polaže nadu. Tim više što ruski hakeri slove kao ponajbolji u svijetu, a kombinacija istovremenih kibernetičkih napada i vojnih aktivnosti dodatni je udarac.

U Nacionalnoj i sveučilisnoj knjiznici u Zagrebu jučer je održana sjednica Vlade RH o stanju u Ukrajini/M. Lukunić/PIXSELL

Aktualna situacija potvrdila je kako je kibernetička sigurnost jedno od najučinkovitijih “oružja”, premda, srećom, za sobom ne ostavlja ljudske žrtve. No s druge strane, kako neki stručnjaci tvrde, aktualna situacija povećava mogućnost globalnog kibernetičkog rata što bi pak moglo uzrokovati još veću gospodarsku i materijalnu štetu.

Ruski hakeri već su izveli veliki kibernetički napad na ukrajinske sustave, a prema svemu sudeći planirali su ga neko vrijeme i tako preuzeli razne informacije, lokacije i kontrolu nad slanjem tekstualnih poruka.

Međutim, svijet nije ostao ravnodušan na virtualne napade. Na njih je vlastitim kibernetičkim ratnicima odgovorila Europska unija koja je prije dvije godine pokrenula obrambeni projekt CRRT (Kibernetički sigurnosni tim za brzo reagiranje) u koji su uključili šest zemalja članica EU – Hrvatsku, Poljsku, Estoniju, Litvu, Rumunjsku i Nizozemsku.

Sada njihovih 8 do 12 stručnjaka pomaže Ukrajini u obrani sustava vlade, ključnih računalnih mreža i napada ruskih hakera. Prvi je ovo put od pokretanja CRRT-a da je ovaj obrambeni program aktivan.

Premda su Ukrajinci tražili da stručnjaci iz CRRT-a dođu fizički u Ukrajinu i da ih se rasporedi na nekoliko lokacija, Večernji list naveo je prije nekoliko dana kako dosad nije bilo potvrde o fizičkom slanju vojnih stručnjaka za kibernetiku i da će hrvatski doprinos biti u tehničkoj opremi.

Kibernetički ratnici
Bijela kuća također se oglasila o kibernetičkoj sigurnosti u Ukrajini i planira dodatne razgovore s partnerima u Europi. Kibernetički rat Rusiji objavila je i najveća hakerska skupina The Anonymous čiji aktivisti provaljuju u sigurnosne sustave ruskih ministarstava, vlade i medija, a nedavno su objavili osobne podatke službenika ruskog ministarstva obrane.

Nedavno je Ukrajina u pomoć pozvala sve IT stručnjake koji su spremni pomoći protiv kibernetičkih napada i u zaštiti kritične infrastrukture, i to putem Telegrama gdje se nalazi popis s 31 ciljanom kompanijom i državnom organizacijom u Rusiji koje žele hakirati, kao što su Gazprom, Lukoil, tri banke i vladine web stranice.

“Stvaramo IT vojsku i potrebni su nam digitalni stručnjaci i talenti. Nastavljamo se boriti na cyber fronti, svi operativni zadaci nalaze se na stranici https://t.me/itarmyofurraine”, napisao je na Twitteru premijer Ukrajine Mykhailo Fedorov.

U drugom desetljeću 21. stoljeća invaziju Rusije na Ukrajinu mnogi prate i preko društvenih mreža gdje se dijele fotografije, snimke i statusi. Međutim, rijetki provjeravaju izvore zbog čega dolazi do dezinformacija i lažnih vijesti koje mogu biti izrazito opasne, što pak pokazuje koliko nam nedostaje digitalne i medijske pismenosti, kao i kritičkog razmišljanja.

No, s druge strane, mnogi su društvene mreže iskoristili kako bi pokrenuli razne inicijative, od prihvata izbjeglica iz Ukrajine, prijevoza i smještaja pa sve do povezivanja IT kompanija diljem svijeta koje ujedinjene pomažu Ukrajini.

Stručnjaci su pritom složni u jednom – u današnjem svijetu i na ovakvim primjerima jasno je da kibernetička sigurnost mora biti među prioritetima jer premda je protivnik nevidljiv, posljedice itekako jesu.

Komentirajte prvi

New Report

Close