Recentni obnovljeni fokus na inflaciju, izazvan njenim rastom, obnovio je i interes za vrstama ulaganja koja su otporna na inflaciju, onima koja će zadržati realnu vrijednost u trenucima kad novac vrijedi sve manje.

Jednako tako, kad umjesto inflacije u kriznim trenucima brigu investitorima svojim padom počnu izazivati burze dionica, oni se tradicionalno okreću imovini koja se smatra otpornom na takve trendove.

Otpuhala ga ‘bura’

Tako najčešće, kad burze galopom krenu u negativnom smjeru u svojim popularnim eufemistično prozvanim “korekcijama”, ulagači iz dionica svoje investicije prebacuju u zlato i s njime povezanu imovinu, u državne obveznice ili u neke od valuta koje se također smatra otpornima na burzovne cikluse poput švicarskog franka, japanskog jena ili čak i američkog dolara.

Kao zaštita od burzovnog kraha nerijetko mogu poslužiti i ulaganja u nekretnine iako njih ograničava činjenica da je potrebno određeno vrijeme kako bi se realizirala transakcija. Radi se, uglavnom, o imovini koja povijesno pokazuje veću stabilnost od dionica, no istovremeno nosi i nižu potencijalnu zaradu.

Kad se prije desetak godina pojavio bitcoin, a nakon njega polako i druge kriptovalute, činilo se da ova nova sredstva plaćanja imaju upravo onu karakteristiku koja bi ih činila sigurnim lukama u trenucima bure na financijskim tržištima.

Neovisni o bilo kakvim ekonomskim faktorima, signalima iz klasičnog financijskog svijeta, s cijenom koja hirovito skače i pada, činili su se kao interesantna alternativa tradicionalnim investicijama. Mada zbog te svoje volatilnosti nisu nikada u potpunosti zaživjeli kao stvarna opcija za krizne trenutke, dio ulagača, a i veliki broj digitalnih entuzijasta, upravo zbog njihove neovisnosti o ekonomskim ciklusima reklamirao ih je kao idealno sredstvo za čuvanje vrijednosti novca u trenucima burzovnih krahova.

Nedavno objavljeni podaci sugeriraju da se i to mijenja. Analitička kuća Refinitiv je prije nekoliko tjedana objavila da od početka 2020. između bitcoina i burzovnog indeksa S&P500 postoji korelacija. Prema tim podacima bitcoin i američke dionice koreliraju uz koeficijent 0,41. Koliko je to iznenađenje pokazuje analiza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za razdoblje od 2017. do 2019. gdje je izračunato da je tada korelacija između bitcoina i spomenutog indeksa bila 0,01, odnosno da je nije bilo.

(Korelacija s koeficijentom 1 znači potpunu usklađenost kretanja dviju varijabli, s koeficijentom -1 znači točno suprotno kretanje, a uz koeficijent 0 znači da između njih nema nikakve veze). Konkretnije, vrijednost bitcoina, a i drugih kriptovaluta, počela se u posljednje vrijeme donekle kretati u skladu s cijenama dionica, odnosno reagirati na širi krug ekonomskih faktora od cijene struje u Venezueli ili Rusiji i raspoloženja tamošnjih informatičkih zaljubljenika u anarhiju.

Prema tumačenjima financijskih stručnjaka takav je trend posljedica sve veće prisutnosti velikih igrača na tržištima kriptovaluta. Bitcoin, ethereum, tether i stotine drugih digitalnih valuta su tijekom proteklog desetljeća zajednički prešli put od digitalno-financijskog kurioziteta, preko špekulantske euforije, uz solidnu količinu prevarantskih shema do današnje pozicije u kojoj ih čak i ekipa iz velikih banaka i fondova više ne gleda s podozrijevanjem i podcjenjivanjem. To znači da se njima trguje u ozbiljnijim količinama, a vijesti o masovnoj prodaji i kupnji ostavljaju sukladnog traga na cijenama.

Ipak pruža sigurnost

Analitičari MMF-a komentiraju da rast korelacije bitcoina s cijenama dionica ograničava “percipiranu korist od diverzifikacije rizika i povećava rizik od širenja negativnih trendova preko svih financijskih tržišta”.

Razna mišljenja mogu se čuti i iz drugih izvora. Američki milijarder i poznati investitor Mark Cuban krajem prošle godine rekao je da ne smatra da bi bitcoin mogao poslužiti kao “zaštita od ičega” i da ne smatra tu kriptovalutu “lijekom za bilo koji financijski sustav”.

No, Cuban je izdvojio bitcoin i ethereum, dvije najpopularnije kriptovalute, kao one koje će na samom tržištu kriptovaluta biti siguran odabir. Drugim riječima, kad druge kriptovalute budu oscilirale i kad im cijene krenu prema dolje, on smatra da će bitcoin i ethereum zadržavati svoju vrijednost i pružati zaštitu digitalnim ulagačima.

Pojava korelacije između bitcoina, ili nekih drugih kriptovaluta, i tržišta dionica i dobra je i loša vijest za digitalne entuzijaste. Loša vijest je to što, barem za neke najpoznatije kriptovalute, svijet digitalnih financija više nije samo njihovo igralište na kojem se prkosi “velikim” igračima i kojim se pokušava stvoriti financijska utopija bez diktata iz zloglasnih velikih svjetskih centara moći.

Podaci o rastu korelacije cijena kriptovaluta i dionica također izbijaju adut o pružanju alternative za čuvanje vrijednosti investicija u trenucima burzovnih krahova. Dobra je vijest da kriptovalute više nisu isključivo zanimacija onih s viškom vremena za računalom.

Veća prihvaćenost među velikim ulagačima mogla bi s vremenom značiti i veću prihvaćenost u široj populaciji, odnosno upravo ono što kriptovalutama nedostaje da bi postale nešto ozbiljniji igrač na financijskom tržištu – korištenje među prosječnim potrošačima za svakodnevne potrebe.

Sporadične vijesti kako pojedini trgovci prihvaćaju digitalne valute za svoju robu i usluge i dalje su samo sporadične, no i to bi se moglo promijeniti. Zbog toga indikacije o tome da bitcoin, a i ostale digitalne valute, postaju financijski “mejnstrim” ne moraju nužno biti loše.

No, digitalni cool klinci morat će si naći neku novu zanimaciju. Predlažemo kriptopolitiku. Ako je ijednom zastarjelom konceptu odavno prošao vijek trajanja, to su političari.