Investicije u energetsku učinkovitost po ESIF modelu, gdje se sadašnja ulaganja financiraju iz budućih energetskih ušteda – uz posredništvo razvojnih banaka, poput Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) – poznate su u Hrvatskoj već niz godina. Usprkos tome realizirano je prilično malo projekata, i to uglavnom javnih.

Razlozi su u nepostojanju sustava – iako HBOR takve projekte kvalitetno financijski pokriva, problem je u dostatnom broju kvalificiranih projektanata i građevinskih tvrtki koje posao mogu kvalitetno odraditi, ali u pravilu ne žele davati jamstva za tražene buduće energetske uštede, a što je preduvjet za uspješan ESIF projekt.

Jednostavna i moderna tehnologija

U Hrvatskoj je do sada odrađeno 40-ak projekata energetske obnove u zgradarstvu, uglavnom na bolnicama i javnim zgradama, no puno je veći interes za energetsku obnovu rasvjete. Razlog leži što se radi o relativno jednostavnoj i modernoj tehnologiji koja se lako projektira i postavlja, a isto tako je relativno lako dati jamstva po pitanju utroška električne energije i troškova održavanja.

Zbog toga su mnoge jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, ušle u takve projekte. Svoja iskustva s modernizacijom rasvjete po ESIF modelu i kreditnim linijama HBOR-a prenijeli su nam u jednom velikom gradu, jednom srednjem te jednoj manjoj općini.

Slavonski Brod je realizirao projekt energetske učinkovitosti rasvjete od 14 milijuna kuna. Kako nam kažu u gradu, javna rasvjeta značajno doprinosi javnoj i prometnoj sigurnosti pa je Slavonski Brod, osim ulica obuhvaćenih Programom građenja komunalne infrastrukture, u svibnju 2020. dodatno pristupio energetskoj obnovi javne rasvjete u 15 mjesnih odbora, odnosno na čak 283 lokacije, čime je obuhvaćeno ukupno 3714 rasvjetnih mjesta.

“Spomenuta energetska obnova javne rasvjete realizirana je uz pomoć Programa kreditiranja Hrvatske banke za obnovu i razvitak ‘ESIF krediti za javnu rasvjetu’, pri čemu se kredit isplaćuje iz ušteda ostvarenih zahvaljujući energetski učinkovitoj javnoj rasvjeti”, kažu iz grada.

Grad Slavonski Brod sklopio je ugovor o kreditu s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, zastupanog temeljem punomoći po Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. “ESIF Krediti za javnu rasvjetu” financijski je instrument za koji su sredstva osigurana iz sredstava Europske unije, iz Strukturnih i investicijskih fondova, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., “Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”, s ciljem povećanja učinkovitosti sustava javne rasvjete”, navode u Slavonskom Brodu.

Dodaju da je ukupna vrijednost izvedenih radova iznosila 13,6 milijuna kuna s PDV-om, a radovi na spomenutoj energetskoj obnovi javne rasvjete završeni su u studenom 2020. godine.

“”Energetska obnova i modernizacija sustava javne rasvjete podrazumijeva zamjenu postojećih neefikasnih svjetiljki koje uzrokuju svjetlosno onečišćenje i ugradnju novih efikasnijih LED svjetiljki. Zamjenom svjetiljki postiže se mnogo veća efikasnost, pa se uz manji utrošak električne energije postiže bolja razina rasvijetljenosti, a uz manje troškove održavanja i bolji vizualni efekt.

Ugradnjom novih LED svjetiljki s visokim stupnjem zaštite od prodora vlage i krutih čestica produljuje se radni vijek svjetlosnih izvora, čime se smanjuju troškovi održavanja. Isto tako, ugradnjom novih LED svjetiljki smanjuje se fiziološko bliještanje, povećava sigurnost u prometu te smanjuje svjetlosno onečišćenje. Zamjena svjetiljki izvodila se prema projektnoj dokumentaciji koja je usklađena s novim Zakonom o svjetlosnom onečišćenju.

Uz radove na zamjeni postojećih i ugradnji novih LED svjetiljki izveli su se radovi i na saniranju postojećih rasvjetnih mjesta odnosno zamjeni dotrajalih stupova, betonskih temelja, oštećenih kabela i dotrajalih razdjelnika te radovi na bojanju stupova”, zaključuju iz gradske Uprave Slavonskog Broda kojem je na čelu gradonačelnik Mirko Duspara.

Iznimno loše stanje javne rasvjete i nezadovoljstvo građana time bio je razlog zašto je i grad Zlatar išao u projekt težak 5,5 milijuna kuna za njezinu modernizaciju. Kako nam pojašnjava gradonačelnica Jasenka Auguštan-Pentek, problem s lošom rasvjetom bio je posebno izražen u zimskim mjesecima kad ranije pada mrak, pa djeca iz škole hodaju po neosvijetljenim ulicama, što je predstavljalo i sigurnosni problem.

“Obzirom na dotrajalost svjetiljki, kao i trafostanica, posljednjih godina izdvajala su se ogromna sredstva na njihove popravke i održavanje zbog učestalih kvarova. Bile su energetski neučinkovite i štetne za okoliš. Naime, više od 75 posto svjetiljki bilo je živinih, 22 posto imalo je niskotlačni natrij, a tek 3 posto bilo je LED tehnologije.

Uzimajući u obzir financijske mogućnosti Grada i važnost projekta te uz uštede koje su već ostvarene kroz mjesečne troškove energije, Grad se odlučio za ESIF model kredita kod HBOR-a, uz povoljnu redovnu kamatnu stopu od 0,25 posto, na rok od 10 godina, što nam je bilo itekako prihvatljivo rješenje”, navodi Auguštan-Pentek.

Dvije faze rekonstrukcije

Dodaje da su se novom rasvjetom značajno smanjili troškovi energije i održavanja. U I. fazi rekonstrukcije – energetske obnove sustava javne rasvjete povećan je broj rasvjetnih tijela sa 911 na 1601 rasvjetno tijelo, pri tome je smanjeno svjetlosno onečišćenje za 300 posto te je ostvarena ušteda električne energije od 50 posto. Ušteda u odnosu na 2019. godinu je 57 posto.

U II. fazi – proširenje sustava javne rasvjete, projektom je bilo predviđeno 359 svjetiljki. Prema zahtjevima građana postavljala su se rasvjetna tijela koja nisu predviđena projektom i to 96 novih svjetiljki. “Nova rasvjeta postavljena je u ulicama u svim naseljima Grada Zlatara, koje je do sada nisu imale. Projekt je financiran kreditom Hrvatske poštanske banke na rok od 5 godina sa redovnom kamatnom stopom od 1,50 posto.

Jedan od ciljeva daljnjeg razvoja Grada svakako je okretanje prema energetski učinkovitima i ekološki prihvatljivima projektima. Shodno tome, pokrenuli smo izradu Akcijskog plana za održivu energiju i borbu protiv klimatskih promjena tzv. SECAP (engl. Sustainable Energy and Climate Action Plan) čime ćemo usmjeriti daljnje aktivnosti i razvoj u tom području”, zaključuje zlatarska gradonačelnica.

U projekt zamjene javne rasvjete po ESIF modelu uz financiranje HBOR-a ušla je i mala općina Pirovac kod Šibenika. Kako pojašnjava načelnik Općine Ivan Gulum, radilo se o projektu od 3,5 milijuna kuna kojim je zamijenjeno 851 rasvjetno tijelo. “U projekt smo ušli jer već duže vrijeme nastojimo što više smanjiti ugljični otisak, a na što nas prisiljava sve više i regulativa.

Kada se ukazala prilika da kroz ESIF i HBOR zatvorimo taj projekt, krenuli smo u pripreme za koje moram priznati da su bile duge i temeljite jer je tu bilo puno detalja. No, kako smo obavili kvalitetnu pripremu, sama realizacija je bila efikasna – u projekt smo krenuli krajem 2018. i početkom 2019., a rasvjeta je puštena u rad srednom prošle godine”, kazao je Gulum.

Ističe da su im prema šestomjesečnom prosjeku računi za rasvjetu manji 70 posto, a što je na razini planiranog. Prema projektu, rok povrata investicije je 10 godina,a već sada u Pirovcu osjećaju uštede na način da nova rasvjeta nema potrebu za održavanjem, a na što je u proteklom razdoblju odlazilo dosta novca.

“Imali smo jedan manji projekt zamjene rasvjete još 2006. s istom LED tehnologijom i istim proizvođačem opreme, Philipsom, i ako ćemo se povoditi za tim primjerom da već 15-ak godina sve radi besprijekorno, očekujem da ćemo u narednim godinama ostvarivati velike uštede”, ističe načelnik Pirovca koji ima godišnji proračun od 19 milijuna kuna, a od čega gotovo polovica dolazi od EU projekata. Naime, osim rasvjete, u Pirovcu su iz europskih fondova realizirali i dječji vrtić te zgradu općine, a u planu su i mnogi drugi projekti.