Nekoliko ključnih događaja obilježilo je dionička tržišta prošli mjesec. Rastuća inflacija svakako je bila jedan od njih. Već duže vrijeme oči investitora usmjerene su prema središnjim bankama, u očekivanju najave podizanja kamatnih stopa. Objava podataka o stopi inflacije mogla ih je samo još više zabrinuti.
Nakon rasta od 7 posto u prosincu, stopa inflacije SAD-a u siječnju je dosegnula 7,5 posto, što je najviša stopa od 1982. godine. Promatrajući neto priljeve u američke ETF-ove u siječnju, primijećujemo kako upravo oni koji prate kompanije financijskog sektora i sektora potrošačkih dobara, ili npr. oni koji prate cijenu zlata, bilježe povećane priljeve.
Traži se zaštita
Upravo kroz ovu vrstu imovine, mnogi investitori pokušavaju se zaštititi od rastuće inflacije. Hrvatsku je zahvatio isti trend, uz rast inflacije 5,5 posto u prosincu. Krajem siječnja počela je objava kvartalnih rezultata. Kod kompanija koje nisu ispunile očekivanja došlo je do snažne rasprodaje dionica.
Usporavanje zarada očekivano je, s obzirom na prošlogodišnju usporedbu s niskom bazom 2020. godine. Navedeno je doprinijelo i padu glavnih indeksa američkog dioničkog tržišta. S&P je siječanj završio padom od 5,26 posto, a Nasdaq čak 8,98 posto. Svi sektori, osim energetskog, zabilježili su pad. Geopolitički rizici, tj. tenzije između Rusije i Ukrajine doprinose stanju neizvjesnosti na tržištima.
U situaciji u kojoj se očekuju više kamatne stope, sva rizična imovina kao što su dionice s polugom, tehnološke dionice i kriptovalute su u padu, dok tzv. “value” dionice nisu toliko pogođene. U skladu s takvim kretanjima, može se zaključiti da bi rizičnija imovina mogla ostati pod pritiskom i u narednom razdoblju neizvjesnosti oko rusko-ukrajinskog sukoba i najava povećanja kamatnih stopa.
Neizvjesnost na našem tržištu
A što se događalo na hrvatskom dioničkom tržištu? Aktualne teme nisu zaobišle ni Hrvatsku, pa su tako inflacija i geopolitički rizici unijeli neizvjesnost i na naše tržište. Međutim, utjecaj nije bio istih razmjera kao vani, pa su indeksi regionalnih tržišta CROBEX i SBI TOP siječanj ipak završili u plusu.
Na Zagrebačkoj burzi, najviše se trgovalo dionicama Hrvatskog Telekoma i Adrisa. Najtrgovanija na Ljubljanskoj burzi bila je dionica Krke, čiji promet čini preko 40 posto redovnog trgovanja. Za usporedbu, promet dionicama NLB banke i Petrola, koje se nalaze na listi odmah nakon Krke, iznosi oko 15 posto za svaku dionicu.
Na dionicu NLB-a utjecale su vijesti objavljene početkom veljače. Slovenski parlament izglasao je zakon o ograničenju i raspodjeli deviznog rizika koji se odnosi na ugovore o zajmu u švicarskim francima, a kojim se postavlja gornja granica tečaja između švicarskih franaka i eura na volatilnost od 10 posto.
Navedeni zakon mogao bi ugroziti profitabilnost slovenskih banaka. Primjerice, NLB procjenjuje negativan učinak prije oporezivanja na poslovanje NLB-a i NLB Grupe između 70 i 75 milijuna eura.
Iako je banka dovoljno dobro kapitalizirana te navedeno neće ugroziti pad adekvatnosti kapitala ispod potrebne razine, niti će u potpunosti ugroziti isplatu dividende, mogao bi potencijalno utjecati na njen neto prihod u 2022.
