Osim energenata čiji bi skok cijena znatno usporio globalni ekonomski rast, velika žrtva eventualne ruske invazije na Ukrajinu bilo bi i svjetsko tržište žitarica, a stradalo bi i financijsko tržište, ocjenjuju analitičari.

Ukrajinska kriza došla je do točke ključanja, a mali tračak nade da neće doći do najvećeg oružanog sukoba na europskom tlu od završetka 2. svjetskog rata dala je najava da su američki i ruski predsjednik načelno pristali na sastanak.

Tenzije rastu
Međutim, Kremlj je jučer priopćio kako predsjednici Rusije i SAD-a Vladimir Putin i Joe Biden mogu bilo kad telefonski razgovarati ili se susresti, no da još nema konkretnih planova o njihovom sastanku. Tenzije na istoku Ukrajine rastu, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, no dodao da su diplomatski kontakti i dalje aktivni.

On je rekao da će se Putin uskoro na posebnoj sjednici obratiti ruskom sigurnosnom vijeću. Peskov je govorio nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio da su Putin i Biden načelno pristali na susret na temu ukrajinske krize.

Za to vrijeme satelitske slike pokazale su da je došlo do novog raspoređivanja oklopne opreme i ruskih vojnika na nekoliko lokacija u blizini granice s Ukrajinom, objavila je u nedjelju američka tvrtka Maxar Technologies, koja tjednima prati gomilanje ruskih snaga, prenosi Reuters.

Nova aktivnost zamijećena je nakon što je Rusija produžila vojne vježbe u Bjelorusiji koje su trebale završiti u nedjelju. Potencijalna invazija na Ukrajinu osjetila bi se na nizu tržišta, stoji u analizi Reutersa. U prošlosti su geopolitičke tenzije u pravilu uzrokovale priljev novca u državne obveznice koje se smatra(lo) jednom od najsigurnijih financijskih imovina.

Ni sada ne bi trebalo biti drugačije, unatoč očekivanju da bi napad ruske vojske doveo do skoka cijena nafte, a time i stope inflacije u vodećim svjetskim gospodarstvima.

Podsjetimo, inflacija na najvišim razinama u posljednjih nekoliko desetljeća rezultirala je burnim početkom godine na obvezničkim tržištima, s prinosima na američke obveznice nadomak ključne razine od 2 posto te njemačkima iznad 0 posto, prvi puta od 2019. godine.

No, potencijalni ukrajinsko-ruski rat to bi mogao promijeniti. Na valutnom tržištu tečaj eura prema švicarskom franku smatra se najpouzdanijim indikatorom razine zabrinutosti investitora. Krajem siječnja franak je dosegnuo najvišu razinu od svibnja 2015. godine, a i zlato je na najvišoj cijeni u više od godinu dana.

Za energetsko je tržište očito da će iskusiti velike poremećaje u slučaju invazije te sankcija koje Zapad najavljuje za odmazdu. Europska unija iz Rusije dobiva 35 posto plina za svoje potrebe, većinom kroz plinovode koji prolaze Bjelorusijom i Ukrajinom.

Tijekom 2020. obujam ruskih isporuka plina znatno je pao zbog epidemioloških zatvaranja što je smanjilo potrošnju, no nije se vratio na predpandemijske razine ni lani, unatoč rastu potražnje.

To je dovelo do znatnog poskupljenja plina. Njemačka je najavila da će u slučaju invazije zaustaviti proces puštanja u rad novog plinovoda Sjeverni tok 2. Analitičari očekuju da će izvoz prirodnog plina iz Rusije u Europu znatno pasti u slučaju uvođenja sankcija, što bi njegovu cijenu moglo lansirati i iznad razina zabilježenih u četvrtom tromjesečju.

Svaki prekid u izvozu žitarica iz crnomorske regije vjerojatno bi imao veliki utjecaj na porast globalnih cijena hrane. Četiri vodeća izvoznika žitarica – Rusija, Ukrajina, Kazahstan i Rumunjska – plasiraju urod preko luka na Crnom moru. Eventualne vojne akcije ili sankcije mogle bi znatno poremetiti promet u tim lukama.

Kolika je važnost Ukrajine na svjetskom tržištu, pokazuju podaci Međunarodnog vijeća za žitarice koji pokazuju da je u sezoni 2021./22. ta država postala treći svjetski izvoznik kukuruza po veličini te četvrti izvoznik pšenice. Najveći svjetski izvoznik pšenice je Rusija.

Udvostručenje inflacije
Tržište naftom također bi moglo svjedočiti znatnim poremećajima. Preko Ukrajine prolazi ruska nafta namijenjena Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Tijekom prošle godine izvoz ruske nafte za Europu preko Ukrajine iznosio je 11,9 milijuna tona, nasuprot 12,3 milijuna tona u 2020., pokazuju podaci S&P Global Plattsa. Američka banka JP Morgan ocjenjuje da bi skok cijene nafte na 150 dolara za barel srezao rast globalnog BDP-a na svega 0,9 posto u prvom polugodištu, dok bi inflaciju udvostručio na 7,2 posto.

Cijeli niz zapadnih kompanija također bi osjetio posljedice ruske invazije na Ukrajinu, iako bi energetske kompanije udarac na prihode ili dobit dijelom amortizirale kroz skok cijena nafte. Britanska naftna kompanija BP posjeduje 19,75 posto udjela u Rosnjeftu, a također ima i niz joint-venturea sa najvećim ruskim proizvođačima nafte.

Shell drži 27,5 posto udjela u prvom ruskom LNG terminalu, Sahalinu 2, koji je zaslužan za trećinu ruskog izvoza ukapljenog plina. Također, Shell ima i niz suradnji s plinskim divom Gazpromom. U Rusiji su aktivni i američki Exxon te norveški Equinor. Što se tiče korporativnog financijskog sektora, rizici su uglavnom koncentrirani u Europi.

Austrijski Raiffeisen Bank International ostvario je 39 posto od procijenjene lanjske dobiti na ruskom bankovnom tržištu. Mađarska OTP banka i talijanski UniCredit u Rusiji ostvaruju oko 7 posto dobiti dok francuski Société Générale generira 6 posto dobiti svoje grupacije.

Ako se promatra kreditna izloženost Rusiji, francuske i austrijske banke su najizloženije sa 24,2, odnosno 17,2 milijarde dolara. Slijede američke banke sa 16 milijardi dolara, japanske sa 9,6 milijardi te njemačke sa 8,8 milijardi dolara
plasiranih kredita, pokazuju podaci Banke za međunarodna poravnanja. I ostatak europskog korporativnog sektora nije imun na oštrije sankcije prema Rusiji. Renault primjerice 8 posto svoje operativne dobiti ostvaruje na ruskom tržištu.

Njemačkom trgovačkom lancu Metrou 93 trgovine u Rusiji donose 10 posto ukupne prodaje te 17 posto temeljne dobiti. Spomenimo i dansku pivovaru Carlsberg koja posjeduje Baltiku, najveću rusku pivovaru s tržišnim udjelom od 40 posto.