Kao što je Covid-19 pandemija bila glavni krivac za gubitak Ina Grupe u 2020. od 1,1 milijardu kuna, tako su popuštanje ograničenja te brzi gospodarski oporavak koji je, i brže od očekivanog, gurnuo uvis cijene energije dali glavni pečat rezultatima 2021., uključujući i 1,3 milijarde kuna neto dobiti.

Neto prihod od prodaje Ina Grupe u odnosu na 2020. povećan je za više od 50 posto, sa 14,8 na 22,4 milijarde kuna, a time je gotovo dosegnuto ostvarenje predkrizne 2019.

Kod operativne dobiti EBITDA ono je i premašeno. Nakon što je u prvoj godini pandemije svedena na milijardu kuna, lani je dosegnula 3,3 milijarde, oko 450 milijuna više nego 2019.

Znatno poboljšano makro okruženje za industriju nafte i plina očituje se ponajprije u udvostručenim cijenama ugljikovodika u odnosu na 2020. Slijedom toga su i rezultatski oporavak ponajprije predvodili Istraživanje i proizvodnja nafte i plina (s EBITDA-om bez jednokratnih stavki od 2,5 mlrd. kuna).

Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon s tim u vezi ipak napominje kako se “prirodni pad proizvodnje nastavlja u skladu sa zrelim portfeljem”, ali to je, kaže, izazov koji se rješava “intenzivnom kampanjom izrade novih bušotina na moru, koja se već odvija i ima za cilj povećanje domaće proizvodnje plina na sjevernom Jadranu”.

I ostale su djelatnosti podržale rezultatski oporavak, prvenstveno maloprodaja zbog poboljšane prodaje goriva i negoriva.

U znaku porasta lani su bile i investicijske aktivnosti Ina Grupe. Nakon više od 2,1 milijarde kuna kapitalnih ulaganja u 2019. u prvoj godini pandemije smanjena su na 1,3 milijarde, a lani ponovno intenzivirana, na 1,6 milijardi. Približno polovica utrošena je u Rafinerije i marketing.