Vinarija Sladić bavi se proizvodnjom i uzgojem autohtonih sorti, vinograde imaju na tri lokacije i protežu se na šest hektara te godišnje proizvedu 35.000 butelja. Biznis vode otac Joso i sinovi Ivan i Marko, a u Plastovu nadomak Skradina imaju i kušaonicu u koju dolaze gosti iz cijelog svijeta. Ivan Sladić ističe da su najčešći Francuzi, Amerikanci i Britanci, a iako je njihovo izvorno tržište Dalmacija, 20 posto proizvodnje odlazi na izvoz i to u Švedsku i Njemačku.
“Uzgoj vinove loze i proizvodnje vina je dugo u našoj tradiciji i razvijao se s koljena na koljeno. Tradicija je započela od pradjeda, no zadnjih 25 godina vinarija ima buteljirane boce vrhunske kvalitete plasirane na tržište. Za nas je ova godina bila izazovna i nepredvidljiva te obilježena kolegijalnošću ugostitelja i vinara kako bi u ovoj teškoj situaciji pomogli riješiti se starih zaliha”, ističe Ivan Sladić. U fokusu su im autohtone sorte i od njih imaju čak deset etiketa, a 2020. plasirali su i jedan od prvih pjenušaca u Dalmaciji od sorte maraština. Upravo u tu sortu najviše vjeruju i s njome su i počeli graditi posao, a od nje rade četiri različita proizvoda – svježu maraštinu, pjenušavo vino, odležano vino u drvetu te desertno vino.
“Posebnu priču ima naš Deorum, desertno vino od maraštine, koji je proizveden tradicionalnom recepturom starom više od sto godina. O njemu smo snimili i dokumentarni film koji prikazuje cijeli proces proizvodnje. Desertno vino od maraštine je mnogo značilo za naš kraj i bio je jedan od najvećih europskih brendova. Među ljudima je bilo cijenjeno jer je proces proizvodnje vrlo težak, od ukupne količine grožđa dobije se samo 10 posto tekućine stoga možemo reći da je pravi vinski nektar”, objašnjava Sladić te naglašava kako je upravo to vino dobilo priznanje 1934. od Instituta za opću patologiju i farmakologiju Kraljevskog Sveučilišta u Zagrebu koji je odobrio da se maraština upotrebljava za pripravljanje lijekova i ljekovitih vina. Kako kaže, to je jedinstveni slučaj u zemlji, a rijetki su i primjeri u svijetu da se neko vino službeno uvrsti među lijekove. Planiraju posaditi još dva hektara sorte lasin koja uspijeva isključivo na tom području, plasirati na tržište i babić te iz Vinske omotnice unaprijediti tehnologiju u podrumu.
“Stalo nam je da konstantno unapređujemo proizvode kako bi postigli maksimum jer naše sorte imaju odlične parametre da budu rame uz rame velikim svjetskim vinima”, poručuje Sladić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu