U Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni. Pravo prvokupa država dobiva izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je konačni prijedlog s jučerašnje sjednice otišao u parlament, a predviđa i to da vlasnik ne može drugom kupcu to zemljište prodati ispod cijene koju je tražio od države ako Ministarstvo odbije njegovu ponudu, piše Novi list. Vlada je u značajne promjene zakona krenula kako bi, objašnjeno je, osigurala da se na svom raspoloživom zemljištu osigura proizvodnja, ali vjerojatno je važan motiv za to da država dobije pravo prvokupa, iako to u Vladinom prijedlogu nije istaknuto, i to što početkom sljedeće godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, odnosno državljanima članica Europske unije.

U obrazloženju Vlada navodi da je pravo prvokupa “u interesu zaštite poljoprivrednog zemljišta kao dobra od osobitog gospodarskog i ekološkog značenja jer je poljoprivredno zemljište Ustavom određeno kao dobro od osobitog gospodarskog i ekološkog značenja i ima osobitu zaštitu”.
Koliko će nove odredbe spriječiti takvu prodaju neizvjesno je jer već sada stranci, i to ne samo iz država članica EU-a, u Hrvatskoj osnivanjem tvrtki kupuju poljoprivredno zemljište. 

Značajne promjene dogodit će se i kad je u pitanju davanje državnog zemljišta u zakup, a poljoprivrednici su dosad iskazivali nezadovoljstvo načinom na koji jedinice lokalne samouprave daju u zakup to zemljište, pa se često događalo da ga dobiju oni koji se poljoprivredom ne bave, dok poljoprivrednici koji šire proizvodnju do zemljišta ne mogu doći. Iz novog zakona tako nestaju odredbe koje su omogućavale privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta. Poljoprivredno zemljište davat će se u zakup javnim natječajem koji bi se, kao i onaj o prodaji, trebao provoditi elektronički. “Pobjeda” na natječaju će se ostvarivati na osnovi prikupljenih bodova, a veći broj bodova dobiva onaj tko na poljoprivrednom zemljištu ostvaruje višu dodanu vrijednost, a pomaže i domicilnost, odnosno nastanjenost u lokalnoj jedinici koja daje zemljište u zakup, mladost, ekološka proizvodnja i spremnost na udruživanje, piše Novi list.