Svijet se već neko vrijeme suočava s posljedicama pandemije koronavirusa poput zastoja opskrbnih lanaca, poremećaja na strani ponude i potražnje, puzajuće energetske krize te značajnog rasta opće razine cijena.

Visoka inflacija, o kojoj sve češće slušamo u javnom prostoru, povezana je s povijesno niskim kamatnim stopama mnogih središnjih banaka diljem svijeta čija je monetarna politika uglavnom usmjerena na ekspanziju količine novca u optjecaju putem operacija otkupa obveznica.

Cilj takve politike jest kreditiranjem pružiti potporu vladama, poslovnim bankama, poduzetnicima i kućanstvima u razdoblju globalne krize, no stručnjaci u posljednje vrijeme sve češće izražavaju zabrinutost oko mogućeg izmicanja kontroli rastuće inflacije.

Kada su u pitanju fenomeni poput visoke inflacije te financijske i gospodarske krize, zlato, inače popularni oblik sigurnog ulaganja u nesigurnim vremenima, po prirodi reagira s izrazitom otpornošću što se ponovno pokazalo i 2020. godine kada je zlato raslo za 28%, osiguravajući svojim ulagačima pozamašnu zaradu.

Pritom ne treba smetnuti s uma da zlato igra značajnu ulogu u zaštiti i od one inflacije koje građani nisu svjesni, a koja se akumulira kroz dugi niz godina, u međuvremenu izjedajući vrijednost valute i njenu kupovnu moć, kao i naše novčane ušteđevine te oročene depozite.

Primjer za to je američki dolar koji je od početka stoljeća izgubio 55% svoje vrijednosti, dok je žuti plemeniti metal u istom razdoblju rastao više od 500%, a njegov prosječni godišnji prinos iznosio 8,3%, afirmirajući time reputaciju zlata kao sigurnog dugoročnog ulaganja.

Višedesetljetni pozitivan trend cijene zlata prilično jasno se oslikava u podacima i nema razloga da se ne nastavi i ubuduće, ali kada je riječ o kratkom roku ipak je nešto teže predvidjeti kako će se ta cijena kretati.

Zaštita od nesigurnosti
Jedan od faktora koji u kratkom roku utječe na cijenu zlata jest smjer kretanja kamatnih stopa. Primjerice, u SAD-u rast kamatnih stopa utječe na povećanje prinosa na državne obveznice i jačanje snage američkog dolara, što posljedično djeluje na smanjenje potražnje za ulaganjem u zlato, a time i njegove cijene.

Ipak radi se samo o kratkoročnoj pojavi, a zlato je ponajprije dugoročna investicija koja služi kao zaštita od svih tržišnih nesigurnosti zbog čega se ozbiljniji investitori rijetko zamaraju s privremenim fluktuacijama, osim onih koji vide pad cijene zlata kao idealnu priliku za kupnju zlata “s popustom”.

Iz Američkog sustava federalnih rezervi (Fed) nedavno su počeli pristizati signali o agresivnijem zaoštravanju monetarne politike. Na posljednjem održanom sastanku čelnici te institucije konačno su objavili da je inflacija izuzetno visoka te da je prati opasna tendencija pogoršanja.

Postalo je jasno da mora doći do ozbiljne korekcije monetarne politike s ciljem borbe protiv inflacije i stoga su iz Feda odlučili podići kamatne stope već u ožujku 2022., a još nekoliko valova povećanja uslijedit će do kraja godine.

Takve izjave poslale su šokove kroz financijsko tržište, izazivajući refleksni pad cijena dionica na svjetskim burzama.

No, ostaje nejasno hoće li restriktivna politika biti dovoljna kako bi zaustavila nadirući rast opće razine cijena. Što se tiče kretanja inflacije, ozbiljne rizike u sljedećem razdoblju još uvijek predstavljaju nepredvidljivost pandemije i kriza opskrbnih lanaca, a tome se sada mogu pridodati i razbuktale tenzije na ukrajinsko-ruskoj granici.

Prolongiranje tržišnih i društvenih faktora nestabilnosti u svijetu svakako će nastaviti služiti kao pozitivan potisak za cijenu zlata.

Pritom je važno istaknuti da analize prijašnjih ciklusa restriktivne politike pokazuju da Fed generalno nije u praksi provodio tako agresivne mjere kakve su znali najavljivati. Cijena zlata, inače u negativnoj korelaciji s prinosima na državne obveznice kao konkurentnom instrumentu ulaganja, obično bi padala u mjesecima prije najavljenog povećanja kamatnih stopa, a potom kontra-intuitivno rasla u mjesecima nakon što su mjere uistinu stupile na snagu.

Tome možemo dodati činjenicu da zasad ostaje nepoznato u kojoj će mjeri, kojim tempom i kojeg točno datuma doći do rasta kamatnih stopa jer, kako i sami tvrde iz Feda, mnogo toga ostalo je neodlučeno.

Poskupljenje javnog duga
Neki analitičari iz tih razloga smatraju da Fed više nade polaže u psihološku reakciju tržišta na buduća očekivanja nego u ozbiljno povećanje kamatne stope. Pritom je izgledno da će inflacija nastaviti anulirati učinak rasta nominalne kamatne stope te tako držati realnu stopu prinosa na obveznice ispod razine ulagačke isplativosti.

Možemo dodati da bitniji rast kamatnjaka ne bi došao bez posljedica i zapravo bi u praksi značio skuplje otplaćivanje ionako nabujalog javnog duga što nije u fiskalnom interesu američkih vlasti.

Osim toga, važno je razumjeti činjenicu da je tržište zlata globalno te da Europska središnja banka i druge važne središnje banke ne planiraju povećati kamatne stope.

S druge strane, potražnja za zlatom ima potencijal za rast u sektorima tehnologije i nakita, ali može doći i od strane središnjih banaka koje su u 2021. na svjetskoj razini akumulirale najveće količine zlatnih rezervi u posljednja tri desetljeća.

Svi ovi čimbenici zajedno mogli bi imati neto pozitivan efekt na potražnju i cijenu zlata u kratkom roku.