Između Mađarske i Luke Rijeka nema ni jednog intermodalnog logističkog terminala te bi realizacija planiranog projekta u Križevcima mogla ovaj grad, ali i čitavu Hrvatsku, učiniti logističkim centrom ovog dijela Europe.

To bi imalo velikog efekta na gospodarski i demografski rast, ali i geopolitički značaj, rečeno je na konferenciji “Intermodalni logistički centar – zelena logistika za gospodarski razvoj Križevaca” koja se jučer u hibridnom obliku održala u organizaciji Saveza za željeznicu i partnera u Križevcima.

Cijena 375 mil. kuna
Kako je pojasnio Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca, radi se o projektu za koji se tek treba napraviti studija profitabilnosti, no prema postojećim strategijama razvoja ovakav bi objekt bio nužan za razvoj lokalnog gospodarstva, ali i za puno šire poslovne operacije.

Prve procjene govore da bi projekt u svojoj konačnici mogao stajati 375 milijuna kuna, a većina novca bi se namaknula iz EU fondova.

Ante Klečina, predsjednik Saveza za željeznicu, ističe da su lanci dobave u pandemiji COVID-19 pokazali sve svoje manjkavosti, posebno između Europe i Azije te je jasno da je logističke lance nužno učiniti boljima i fleksibilnijima te da su u toj situaciji najbolje prošle zemlje koje su imale kvalitetne intermodalne sustave prijevoza.

“Agenda EU predviđa da se do 2050. barem 50 posto robe u Uniji prevozi ekološkim načinom transporta, vodenim putem i željeznicom. Kako Hrvatska nema značajnijih kapaciteta kanala i rijeka, u našem slučaju to se odnosi na željeznicu.

Upravo zbog toga treba puno ulagati u modernizaciju i izgradnju funkcionalnog logističkog i intermodalnog sustava koji će se bazirati na željeznici”, kazao je Klečina.

“Križevce vidim kao predgrađe Zagreba od kojeg smo udaljeni 55 kilometara te smatram da naš razvoj, a na čemu se temelji i naša Razvojna strategija, mora biti usko povezane uz metropolu kao oazu za razvoj zelenih tehnologija i industrija”, ističe križevački gradonačelnik.

Prevezeno 13 milijardi tona
Tomislav Rožić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti istaknuo je važnost intermodalnih terminala za suvremeni logistički lanac transporta, posebice kontejnera.

“U protekloj godini je u svijetu ostvaren promet od oko 13 milijardi tona tereta, a od toga 80 posto čini pomorski prijevoz. To govori da bez brodova ne bi bilo suvremene ekonomije, a s druge strane ti kontejneri se negdje moraju iskrcati i nekako otpremiti do krajnjih korisnika.

U lukama je lani pretovareno rekordnih 845 milijuna kontejnera, a procjene govore da će se ta brojka do 2030. povećati za tri do četiri puta, a do 2050. i za pet do šest puta.

Ove brojke govore same za sebe da će se morati puno ulagati u nove, kako brodske, tako i lučke i željezničke te logističke terminale na kontinentu kako bi se transport odvijao nesmetano”, kazao je Rožić.

Kvalitetan logistički centar u Križevcima bio bi nužan tvrtkama poput trgovačkog lanca KTC-a i multinacionalne Podravke.

Iz koprivničke prehrambene industrije ističu da oni manje od pet posto svoje robe transportiraju kontejnerima i željeznicom zato što ne postoje kvalitetni intermodalni logistički centri koji bi omogućavali brzi i jednostavni utovar i istovar.

Interes za funkcionalan intermodalni logistički centar imaju i u građevinskoj tvrtki Radnik iz Križevaca. Mirko Habijanec, prvi čovjek Radnika, ističe da oni godišnje prevezu tereta od 1000 tegljača, a što bi im u mnogim slučajevima jednostavnije, jeftinije i ekološkije bilo funkcionalnom željeznicom.