Krediti stanovništvu u 2021. porasli su za 6,1 milijardu kuna ili 4,5 posto, podržani osobito snažnim rastom stambenih kredita, dok su depoziti kućanstava krajem prošle u odnosu na kraj 2020. godine bili veći za 20,7 milijardi kuna ili 9,2 posto, objavila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka (HNB).

Kako je istaknuto u novom HNB-ovom Komentaru monetarnih kretanja za prosinac, ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima, osim središnje države, krajem prosinca 2021. iznosili su 245,8 milijardi kuna. Na godišnjoj razini rast ukupnih plasmana iznosio je 3,9 posto, jednako koliko i na kraju 2020. godine.

Dolarov indeks

Euro najslabiji prema dolaru u posljednjih 20 mjeseci

Najveća stavka plasmana su krediti, koji su na kraju prosinca prošle godine iznosili 238,9 milijardi kuna, od čega se 86 milijardi kuna odnosilo na kredite poduzećima, 11,4 milijarde kuna na kredite ostalim domaćim sektorima, a 141,5 milijardi kuna na kredite kućanstvima.

Promatrano po sektorima, lani su najviše upravo porasli krediti stanovništvu, za 6,1 milijardu kuna, pri čemu se njihova stopa rasta više nego udvostručila, s 2,1 posto na kraju 2020. na 4,5 posto na kraju 2021. godine, apostrofirali su iz HNB-.a.

Pritom, osobito su snažno porasli stambeni krediti, za 5,7 milijardi kuna, ubrzavši rast sa 7,5 posto na 9,2 posto, čime su krajem 2021. godine iznosili 67,8 milijardi kuna.

Nakon smanjenja od 1,3 posto u 2020. godini, gotovinski nenamjenski krediti tijekom 2021. zabilježili su porast za 1,2 milijarde kuna ili 2,3 posto, na 53 milijarde kuna.

Krediti nefinancijskim poduzećima su, pak, uz porast od 0,8 milijardi kuna tijekom prošle godine, usporili rast na godišnjoj razini sa šest posto u 2020. na jedan posto u 2021. godini.

“Stopa rasta u 2020. je povišena jer su nefinancijska poduzeća refinancirala inozemni dug zaduživanjem kod domaćih kreditnih institucija”, napomenuli su pritom iz HNB-a.

Istodobno, naveli su iz središnje banke, obveznice nefinancijskih poduzeća zabilježile su rast od 58,7 posto pa su ukupni plasmani poduzećima porasli za 2,3 posto.

“To je razvidno manje u odnosu na 2020. godinu kada su zabilježili rast od 5,6 posto”, zamijetili su iz HNB-a.

Ukupni plasmani na mjesečnoj razini veći za 2,8 milijardi kuna

Gledano na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s krajem studenoga prošle godine, ukupni plasmani monetarnih institucija krajem prosinca bili su veći za 2,8 milijardi kuna ili 1,1 posto (na osnovi transakcija).

Plan oporavka

Hrvatska traži prvih 700 milijuna eura, ali aranžman još nije ‘zapečaćen’

Pritom su krediti, koji su najveća stavka plasmana, zabilježili mjesečni rast od 1,7 milijardi kuna ili 0,7 posto, navedeno je u HNB-ovom komentaru.

Rast kredita na mjesečnoj razini rezultat je u prvom redu rasta kredita nefinancijskim poduzećima, za 1,4 milijarde kuna ili 1,6 posto, a blago su porasli i krediti ostalim domaćim sektorima, za 0,4 milijarde kuna ili 3,6 posto.

Krediti stanovništvu su lanjskog prosinca, po prvi put nakon travnja 2020. godine, zabilježili blagi pad na mjesečnoj razini od 0,1 milijardu kuna. To je povezano sa smanjenjem stanja prekoračenja po transakcijskim računima, za 0,3 milijarde kuna, te gotovinskih nenamjenskih kredita, za 0,1 milijardu kuna, dok su stambeni krediti nastavili rasti, za 0,3 milijarde kuna, izvijestili su iz HNB-a.

Ukupni depoziti na godišnjoj razini veći za 35,5 milijardi kuna

Po podatcima središnje banke, ukupni depoziti su u prosincu 2021. dosegnuli razinu od 365,8 milijardi kuna i bili su veći za 35,5 milijardi kuna u odnosu na isti mjesec 2020. godine, odnosno za 10,8 posto, na osnovi transakcija.

Depoziti kućanstava su krajem prošle godine iznosili 246,1 milijardu kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 20,7 milijardi kuna, odnosno za 9,2 posto, a iz HNB-a pritom izdvajaju rast depozitnog novca, to jest novca na transakcijskim tekućim i žiro računima, za 13,6 milijardi kuna, odnosno za 21 posto.