Izražena ovisnost industrije o globalnim lancima opskrbe koji su i dalje pod pritiskom pandemije pretvorili su Njemačku – donedavnu ekonomsku lokomotivu Europe – u njezinog kočničara.

To je posebno postalo vidljivo objavom podatka o BDP-u u četvrtom tromjesečju koji je pao više od očekivanja analitičara. Kako je krajem prošlog tjedna objavio statistički ured Destatis, najveće europsko gospodarstvo u posljednja tri lanjska mjeseca proživjelo je pad od 0,7 posto na tromjesečnoj razini.

U Reutersovoj anketi ekonomisti su očekivali kvartalno smanjenje BDP-a od 0,3 posto. U odnosu na isto lanjsko razdoblje gospodarstvo je u četvrtom kvartalu ojačalo 1,4 posto.

Pad osobne potrošnje
Destatisov podatak pokazuje koliko su na ekonomsku aktivnost djelovale nove epidemiološke mjere uvedene kako bi se spriječilo širenje omikron varijante koronavirusa.

To ponajprije vrijedi za osobnu potrošnju koja je doživjela smanjenje, tvrdi Destatis, dok je istovremeno javna potrošnja porasla. Smanjenje je zabilježeno i u građevinskom sektoru. Tijekom cijele prošle godine gospodarstvo je poraslo 2,8 posto, pa je vlada snizila prognoze rasta za ovu godinu na 3,6 posto.

Ministar gospodarstva Robert Habeck izjavio je u petak da će ekonomski rast u 2023. vjerojatno usporiti na 2,3 posto, prenosi Reuters.

Lanjski rast od 2,8 posto upola je niži od očekivanih stopa rasta francuskog i talijanskog gospodarstva, ali i dobrano ispod 5,1 posto koliko se očekuje za cjelokupno gospodarstvo eurozone.

Sve u svemu, Njemačka je sve dalje od obećanja prethodnog ministra gospodarstva Petera Altmaiera koji je kazao da će ta država biti lokomotiva koja će izvući svijet iz krize izazvane pandemijom. Isprva se čak činilo da ministrove riječi imaju temelja. Njemačko gospodarstvo u krizi je 2020. oslabilo manje od ostalih u Europi.

Međutim, tijekom 2021. ostala velika gospodarstva snažnije su se oporavila, pa će se čak i Italija vratiti na predpandemijske ekonomske razine prije Njemačke. Destatis je u petak objavio kako je vrijednost BDP-a od 3,56 bilijuna eura i dalje 1,5 posto niža nego u četvrtom tromjesečju 2019., posljednjem prije izbijanja pandemije.

“Njemačka je vrlo dobro odigrala u prvom poluvremenu krize, ali su se 2021. stvari okrenule”, kaže za Financial Times Gilles Moec, glavni ekonomist francuske osiguravateljne kuće Axa. Dodaje da su slabosti njemačkog gospodarstva postale vidljive i prije pandemije.

Dok se većina ekonomista slaže oko uzroka sporog rasta njemačkog gospodarstva, manje je suglasja oko prognoze hoće li najveće europsko gospodarstvo uskoro “uhvatiti ritam” ili će razdoblje “puževog koraka” potrajati duže vrijeme.

Normalizacija
Odgovor na to pitanje prvenstveno leži u normalizaciji globalnih lanaca opskrbe. Zbog nedostatka cijelog niza sirovina i repromaterijala za proizvodnju, njemačka industrija ne uspijeva isporučiti sve narudžbe koje stoje u prekrcanim knjigama.

“Njemačka je otvorena i trgovinski integrirana ekonomija, pa je više izložena problemima u dobavi koje je stvorila pandemija”, tumači za FT Salomon Fiedler, ekonomist investicijske banke Berenberg. Jedna od najviše pogođenih grana industrije je proizvodnja automobila koja je prošle godine svjedočila potonuću od 12 posto.

Naime, iz proizvodnih pogona njemačkih kompanija izašlo je tek 3,1 milijun vozila, upola manje nego 2019. godine.

Prema podacima za studeni, ukupna industrijska proizvodnja i dalje je 7 posto niža u odnosu na predpandemijske razine. S druge strane, pad u Francuskoj iznosi 5 posto, a talijanska industrija bilježi čak i lagani rast u odnosu na “staro normalno”.