Nakon privatizacije poduzeća, proteklih godina država je najprije u fokus stavila popisivanje i aktivaciju nekretninskog fonda, a idući korak sprema se poduzimati na poboljšanjima upravljanja poduzećima od posebnog državnog interesa.

Već godinu i pol osmišljava se, u okviru projekta kojeg podupire Glavna direkcija za potporu strukturnim reformama Europske komisije, model aktivacije imovine koju u svom vlasništvu imaju državne tvrtke, a koju one ne koriste.

Točnije, slijedi proces detekcije što, primjerice, Hrvatske šume ili HEP posjeduju, a da nije u funkciji njihovog poslovanja ili nije uopće u funkciji, dok bi prodajom ili nekim drugim postupkom mogli taj svoj mrtvi kapital oživjeti i zaraditi na njemu.

Prvi registar u Europi
Prema informacijama iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, pod “lupom” ne bi bile samo nekretnine, nego i druga dugotrajna materijalna imovina, ali i dionice i poslovni udjeli, vrijednosni papiri, dani zajmovi i depoziti i ostala financijska imovina u poduzećima.

Detaljnije će upute i kriterije po kojima će provoditi snimanje svojih portfelja uprave državnih tvrtki uskoro, nakon što Vlada odobri projekt, primiti od Ministarstva Darka Horvata, a popunjavanjem podataka ustrojit će se i poseban registar takve kompanijske imovine. To će, kako kažu u Ministarstvu, biti i jedan od prvih takvih registara u Europi.

“Primarni cilj projekta ‘Aktiviranje neoperativne imovine u društvima u većinskom državnom vlasništvu’, koji je započeo u lipnju 2020., jest ustanoviti načine i metodologiju aktiviranja neoperativne imovine u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države primjenjujući najbolju svjetsku praksu te osigurati podršku za razvoj strateškog okvira za jačanje učinkovitosti trgovačkih društava kroz aktivaciju neaktivne imovine”, ističu u Ministarstvu.

Dodaju kako smatraju da će se tako potaknuti poduzeća na komercijalizaciju takve imovine, bilo prodajom, bilo zadržavanjem u njihovom vlasništvu ako se na nju ostvaruju zadovoljavajući povrati.

Osmišljavanje ovog projekta završeno je u rujnu prošle godine, a njime su, kažu u Ministarstvu, utvrđena tri zadatka – preporuke o identifikaciji i registraciji neoperativne imovine, smjernice za klasifikaciju i procjenu kvalitete imovine, te Strategija i Akcijski plan za komercijalizaciju neoperativne imovine.

Trenutno su u Ministarstvu u fazi prikupljanja mišljenja drugih ministarstava na prijedloge dokumenata i Akcijski plan, a nakon što ih Vlada usvoji, pokrenut će se i aktivnosti prema poduzećima.

Još nemaju podatke
“Preporuku izrade registra imati će sva društva u većinskom državnom vlasništvu nakon što se objavi Strategija i Smjernice”, dodaju u Ministarstvu.

Na upit o procjenama o kolikoj imovini se potencijalno govori, ističu kako “u ovoj fazi nemamo podatke koliko poduzeća ima neaktivnu imovinu te kolika je njena vrijednost, ali ćemo njima raspolagati po dostavi svih planova nakon što se projekt implementira. Prema nacrtu Akcijskog plana prve preliminarne informacije bi trebali imati krajem 2022.”.

Sustav upravljanja državnim poduzećima, koja su inače pod nadzorom resornih ministarstava, također treba proći reformu, jer je poboljšanje tog sustava jedna od preporuka u sklopu uvođenja eura, a cilja se na ustroj jedne institucije koja će koordinirati državne tvrtke i njihovo ispunjavanje javnih i komercijalnih ciljeva.

Paralelno će se, dakle, provoditi i reforma aktivacije njihove “mrtve” imovine, no što od takve imovine trebaju aktivirati ili kako to provesti, neće biti u ingerenciji Vlade. To će biti prepušteno poduzećima.