Nije točno da je ukidanjem Prostornog plana posebne namjene stavljena točka na istraživanje litija i bora. Istina je da zbog poništavanja tog dokumenta Rio Sava Exploration, tvrtka kćer velike britansko-australske rudarske kompanije Rio Tinto, ne može računati na razvoj projekta Jadar pokraj Loznice, ali i to se može promijeniti za koji mjesec, piše Danas.

Planirana promjena vlasništva
Istina je i da Rio Sava više nema dozvole za istraživanje tog područja, ali javnosti nije rečeno kako im te dozvole nisu potrebne jer su rezerve rude na njihovom istražnom polju već potvrđene.

Vjerojatno nitko nije tražio nove dozvole, ali premijerka Ana Brnabić nije objasnila da ih neke kompanije već imaju, za litij, bor i druge metale koje istražuju u Srbiji. A upravo na istražno polje određeno projektom Jadar naslanja se područje Jadar Sjever, s još dvije lokacije u neposrednoj blizini, za koje istražna prava ima kompanija Asena Investments, osnovana 2020. u domaćem vlasništvu, ali je u prosincu prošle godine prodana zajedno s dozvolama australskom Volt Resourcesu.

Nagađa se da je promjena vlasništva bila planirana u startu i da je domaća tvrtka bila samo paravan kojim je trebalo osigurati dozvole a da se ne privuče previše pažnje javnosti već nervozne zbog planova Rio Tinta.

Bušotine na te tri lokacije, na površini većoj od 290 četvornih kilometara, očekuju se od jeseni ove godine, poslije izbora u Srbiji. Asena Investments je lani u ožujku dobila i pravo na istraživanje bakra, zlata i srebra na području Donje Mutnice pokraj Paraćina.

Litij i bor istražuju još i kanadska kompanija Euro Lithium Balkan, koja je u Srbiji osnovana 2015. a radi na istražnim poljima u blizini Valjeva, kao i australska tvrtka Balkan Istraživanja koja od 2016. otvara bušotine na nekoliko polja kod Kosjerića, Požege, Jagodine i Rekovca.

Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike, trenutačno geološka istraživanja u Srbiji obavlja 65 domaćih i 21 strana kompanija. Buši se na 175 polja od kojih se na 116 radi na istraživanju zlata, bakra, olova i cinka te bora i litija. Energetskim mineralnim sirovinama bave se dva istraživanja, a 57 se bavi nemetalnim mineralnim sirovinama.

Jedinstveni popis dozvola za istraživanje ruda ne postoji ili nije dostupan, ali se do okvirnih podataka može doći preko Geografsko-informacijskog sustava.

Iz karte na kojoj su obilježena istražna polja vidljivo je da se u Vojvodini uglavnom otvaraju bušotine u potrazi za naftom i plinom, a nositelji posla su NIS ili Naftagas.

Ugrožena i zaštićena područja
Također, domaće kompanije uglavnom se bave istraživanjem rezervi pitke i mineralne vode ili minerala iz opisa njihovog posla. Takva polja imaju Magnohrom, EPS i većina rudnika, uključujući novog vlasnika RTB Bora, Serbia Zijing Mining.

Ostaje još tridesetak novih kompanija koje su dobile dozvole za otvaranje bušotina u potrazi za srebrom, zlatom i bakrom, litijem, borom, željezom, olovom, cinkom i drugim rudama. Od utrke za metalima nisu pošteđena niti zaštićena područja, tvrdi Danas.

Od svih tih kompanija samo je sedam domaćih, a strane dolaze s kapitalom iz Kanade, Australije, Velike Britanije, SAD-a, Kine kao i Nizozemske, Malte ili Britanskih Djevičanskih Otoka. U nekoliko slučajeva kineski državljani su na čelu srpskog ogranka tvrtke osnovane u offshore destinacijama.