U stečaju otvorenom još 2012. zbog stečajnog razloga nesposobnosti za plaćanje (blokada računa) nad dužnikom dubrovačkom hotelskom tvrtkom Belvedere, koja je istodobno bila solventna, nakon gotovo cijelog desetljeća nazire se mogući kraj postupka, no sve će biti jasnije – vrlo brzo.

Naime, za 28. siječnja na Trgovačkom sudu u Dubrovniku zakazano je sudsko ročište na kojem će skupština vjerovnika raspraviti i u predviđenim skupinama po slovu zakona glasovati o prijedlogu Stečajnog plana – dokumentu kojim se trasira izlazna strategija iz ovog postupka.

Cilj je restrukturiranje i konsolidacija dužnika u stečaju, tako da nakon sanacije gubitaka (oko 78 milijuna kuna) kroz intervencije u temeljni kapital koji je upisan u iznosu od oko 107 mil. kn, reorganizirana tvrtka ostane na životu, i posljedično s novom dioničkom strukturom nastavi poslovati izvan stečaja, pritom ostvarujući postojećim i novim dioničarima – profit.

Planom se predviđa u cijelosti novčano i nenovčano namirenje potraživanja za sve stečajne vjerovnike. I to u obliku koji nije nepovoljniji od eventualnog namirenja prema redovnom zakonskom (likvidacijskom) modelu okončanja stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom, što se navodi u predloženom dokumentu, pa je zanimljivo kako je sve to moguće, i još k tome tek danas.

Nekad slavno ime dubrovačkog hotelijerstva, nakon što je na javnoj dražbi tijekom 2014. organiziranoj izvan stečaja ostalo bez vrijednih nekretnina (hotel Belvedere u vlasništvu u vlasništvu je ruskog investitora te se prije pandemije najavljivalo i do 150 mil. eura ulaganja), ima likvidacijski kapacitet u vidu cca 60 milijuna kuna, a to je kao pola puta za izlazak iz stečaja.

Drugu polovicu u smislu modela i provedbe donosi aktualni stečajni plan, po kojem bi svi stečajni vjerovnici koji to žele u cijelosti bili namireni u novcu (ukupno nešto više od 16 mil. kn tražbina), a preostao bi i znatan iznos.

No, dio velikih vjerovnika, to su oni koji po svemu sudeći žele svoje potraživanje pretvoriti u kapital, dokapitalizirao bi poduzeće pretvaranjem potraživanja u ulog (cca 17,4 mil. kn), s tim da se predviđa još jedna operacija ‘bildanja’ TK kroz trgovačko društvo koje želi dodatno u kapital ući unosom imovine u vrijednosti od oko 45 milijuna kuna.

Tako bi se došlo do pristojne svote s kojom Belvedere nakon stečaja može nastaviti poslovanje generiranjem profita ulagačima. Pod pretpostavkom da stečajni vjerovnici izglasaju stečajni plan, ovo podrazumijeva aktiviranje poslovnog plana za projekt razvoja lokacija vezanih za brand Nikola Tesla u blizini grada Gospića.

Poveznica za hotelski brend Belvedere, kao dio imovine dužnika, s ovim projektom i lokacijom u Lici je poduzetnik Zvonko Stojević, čijom se izjavom u funkciji pisma namjere potvrđuje da će dodatno u kapital Belvederea unijeti svoj 100%-tni članski udio vrijedan 45 mil. kn u društvu Parkovi i Galerije Smiljana.

U sklopu ove tvrtke planira se preko 40 milijuna eura vrijedno ulaganje u Znanstveni muzej Nikola Tesla, kako se navodi u dokumentaciji na području trenutnog Memorijalnog centra Nikola Tesla, odnosno kod rodnog mjesta Nikole Tesle u Smiljanu.

Stojević, inače zadnji zakonski zastupnik Belvederea iz razdoblja prije otvaranja stečaja, u očekivanju odluke vjerovnika nije bio dostupan za više informacija u vezi projekta, no evidentno je njegovo društvo kao vlasnik digitalne kolekcije umjetnina hrvatskog likovnog umjetnika, slikara i grafičkog dizajnera Borisa Bućana (40.018 digitalnih objekata) planira njihovu prodaju zainteresiranim virtualnim muzejima i ostalim muzejima koji organiziraju izložbe digitalne umjetnosti, dok bi se dio kolekcije izložio u muzeju funkciji dodatnog punjača prihoda.

Zvonko Stojević pismom namjere potvrđuje da će dodatno u kapital Belvederea unijeti svoj 100%-tni članski udio u društvu Parkovi i Galerije Smiljana/R. Anić/PIXSELL

Tri upravitelja
U ovom su postupku dosad imenovana ukupno čak tri stečajna upravitelja – prvom odlukom Ivanka Sušec, nakon čijeg je razrješenja 2015. predmet dodijeljen Zoranu Miletić, dok je navedeni stečajni plan u suradnji s Radnom skupinom sačinio aktualni stečajni upravitelj Jure Matković.

Stečaj je karakterističan po likvidacijskoj vrijednosti imovine stečajnog dužnika iz koje je moguće ostvariti priljev od 60.050.865,04 kuna, a zanimljiv i zbog pitanja kako je isti akumuliran. Ukratko, Ina kao bivši razlučni vjerovnik stečajnog dužnika, ujedno dioničar Belvederea i danas s cca 32% udjela, pozajmicu koju je tijekom 2005. dala tvrtki čiji je suvlasnik – kako bi u poteškoćama prebrodila nelikvidnost, osigurala je Sporazumom o javnobilježničkom osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva na svim nekretninama (fiducija).

Zajam je odobren radi refinanciranja potraživanja nekadašnjeg Dom Fonda koja potječu iz perioda privatizacije, navodi se u stečajnom planu, pa je hotel Belvedere na javnoj dražbi izvan stečaja ruskom investitoru prodan za 50% od procijenjenih cca 180 mil kn.

Tako se Ina naplatila, dok je preostao iznos utrška od cca 60 milijuna na računu dužnika iz kojeg se pokušava pronaći izlaz iz stečaja kroz isplatu zainteresiranim vjerovnicima koji žele novčano namirenje, dok se ostalima nudi pretvaranje potraživanja u nove dionice.

Iz usporedbe koristi od likvidacijskog modela namirenja s koristi od modela kojim se poslovanje stečajnog dužnika nastavlja, prema planu proizlazi da je korist za vjerovnike, a u konačnici i za dioničare veća u slučaju provedbe stečajnog plana, a postoje benefiti za širu društvenu zajednicu.

Slijedom provedbe odluka pobrojanih u stečajnom planu, temeljni kapital društva stečajnog dužnika imao bi nominalnu vrijednost od 86.812.670,00 kn, sastojao bi se od 1.240.181 dionice vrijednosti 70,00 kn po dionici.

Struktura vjerovnika
Postojeći dioničari stečajnog dužnika – uz Inu još su i CERP i HZMO, te mali dioničari i najveći Cleostone Corporation (54%) iza kojeg navodno stoji Stojević, imali bi u temeljnom kapitalu udio od 28,15%. Na nove dioničare otpada preostalih 71,85% a pojedinačno najveći – s blizu 52%, bio bi izravno poduzetnik Stojević.

Projekt izgradnje znanstvenog muzeja Nikole Tesle, predviđa se da doprinijeti ekonomskom razvoju ruralnog područja RH, jačanju i kapitalizaciji brenda Nikole Tesle, novim zapošljavanjima, novim investicijama i smanjenju iseljavanja stanovništva iz Ličko-senjske županije, otklanjanju ratnih posljedica, jačanju turističke ponude Like.

Za financiranje se planiraju povući bespovratna sredstva EU. Uz razvoj Znanstvenog muzeja Nikola Tesla i razvoj poslovanja prodaje digitalnih objekata, za dioničare Belvederea u budućnosti postoje značajni ekonomski benefiti u vidu pretpostavljene isplate dividendi, prema projektu koji je izradilo Stojevićevo društvo, pa su sad na potezu – stečajni vjerovnici svojim odlučivanjem o Stečajnom planu.