Tenzije između Zapada i Rusije dosegle su vrhunac, a Europska unija najavila je da će se Kremlj sučiti s “neviđenim sankcijama” ako se odluči na vojnu invaziju Ukrajine.

Dok vojne napetosti između Ukrajine i Rusije rastu, britansko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je priopćilo da je Britanija počela smanjivati broj osoblja u veleposlanstvu u Kijevu i članova njihovih obitelji.

Potez Britanije uslijedio je nakon odluke SAD-a da povuku iz Ukrajine sve članove obitelji diplomata i dio osoblja koje ne mora nužno biti u američkom veleposlanstvu u Kijevu. Taj korak SAD-a je odgovor na prijetnju ruske invazije.

Napad svaki čas
Zapadne zemlje navode da je na granici s Ukrajinom raspoređeno više od 100.000 ruskih vojnika te da bi moglo doći do napada u bilo kojem trenutku. Istovremeno, ministri vanjskih poslova država članica EU-a okupili su se u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi pokušali dogovoriti jedinstveno stajalište o sigurnosnoj krizi i o tome kako odvratiti Rusiju od invazije na Ukrajinu.

Europska unija najavila je kako je spremna uvesti teške ekonomske i financijske sankcije protiv Rusije ako ona napadne Ukrajinu i Komisija je pripremila niz prijedloga.

Na pitanje je li Njemačka spremna podržati da jedna od sankcija bude isključivanje Rusije iz SWIFT-a, globalnog sustava za međubankovnu financijsku telekomunikaciju, ministrica vanjskih poslova Annalena Bärbock je odgovorila da “najtvrđi štap možda nije uvijek najpametnije oružje”.

Danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofold rekao je da je Unija spremna uvesti “dosad neviđene sankcije” protiv Rusije ako ona napadne Ukrajinu. “Mi smo nesumnjivo spremni reagirati sa sveobuhvatnim, nikada dosad viđenim sankcijama ako Rusija napadne Ukrajinu”, kazao je Kofold.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je da sve opcije trebaju biti na stolu u pogledu sankcioniranja Rusije ako se ona odluči za napad, ali je izrazio rezerve u pogledu eventualnih sankcija protiv plinovoda Sjeverni tok II, koji izravno povezuje Rusiju s Njemačkom ispod Baltičkog mora. Naime, Austrija 40 posto potreba za plinom zadovoljava iz Rusije.

“Sjeverni tok II nije operativan i stoga sankcioniranje nečega što nije operativno ne bi bila vjerodostojna prijetnja”, rekao je Schalenberg,

Nepodnošljive sankcije
Litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis rekao da je za odvraćanje ruskog napada potrebno uvesti “nepodnošljive sankcije, jer ako su podnošljive, onda one neće poslužiti za odvraćanje”.

Na pitanje što bi za EU i Zapad predstavljalo crvenu liniju koju Rusija ne bi smjela prijeći, Landsbergis je rekao da bi to bio prelazak ukrajinske granice, ali i miješanje u njezine unutarnje poslove.

On je pokazao razumijevanje za poziciju njemačke vlade koju kritičari optužuju da previše oklijeva kada su u pitanju sankcije protiv Rusije. Istaknuo je da je ovo delikatna situacija za novu vladu u Njemačkoj, koja je 16 godina bila sidro stabilnosti u Europi.