Ova je godina na Zagrebačkoj burzi počela svojevrsnim rekordom: dionički indeks CROBEX porastao je 19 dana zaredom što je fenomen koji se nije vidio zadnjih 12 godina. U tih 19 dana indeks je ojačao više od 9 posto.

Zelena niska okončana je tek u četvrtak s korekcijom od 0,3 posto, na 2206,74 bodova. Višegodišnji niz rekordnih zarada ove bi godine mogao usporiti, vjerojatno ne i preokrenuti, jer se nad dionička tržišta nadvija sve tamniji oblak inflacije i geopolitičkih tenzija.

CROBEX je u zadnjih godinu dana povećao vrijednost više od 20 posto, na 2213,26 bodova koliko je vrijedio 19. siječnja.

Jasnija slika optimizma
Pritom u obzir treba uzeti nisku bazu jer je početak prošle godine označio prvu godinu pandemije, a cjepivo je tada tek bilo stiglo u Hrvatsku. Kretanje indeksa posljednjih šest mjeseci, tijekom kojih je porastao 15 posto, stoga reflektira jasniju sliku optimizma – uspješna turistička sezona prelila se i na druge uslužne djelatnosti, dobri poslovni rezultati kompanija u devet mjeseci i primjetan porast aktivnosti investitora rezultirali su uzlaznom krivuljom indeksa. Središnja nepoznanica je inflacija, pitanje u kojem će trenu monetarna politika izvući tešku artiljeriju.

Službene poruke regulatora i dalje su na liniji prolazne prirode viših cijena zbog poremećaja u lancima opskrbe uz očekivanja smirivanja situacije u 2023. Godišnja inflacija u eurozoni u prosincu je dosegnula 5 posto (u Hrvatskoj 5,2 posto) što revidira na više i najnovije prognoze.

Situaciju dodatno komplicira omikron varijanta koronavirusa koji je poklopio Europu, s brojem novozaraženih koji ruši rekorde i rasteže kapacitete bolnica, očekivanja rasta vodećih EU gospodarstava se korigiraju prema dolje. Za gospodarstvo eurozone očekuje da će u 2022. porasti 4 posto, umjesto 4,2 posto koliko se računalo još prošlog mjeseca.

Dok je američki Fed najavio dizanje kamatnjaka u tri navrata ove godine, usporavanje zamašnjaka eurozone i problemi s omikronom glavni su razlozi zadrške Europske središnje banke.

Goruća nepoznanica je i zatezanje geopolitičkih tenzija, mogućeg vojnog sukoba Rusije i Ukrajine koji bi dodatno otežao energetsku situaciju i cijene energenata za Europu. Kako bilo, kada regulatori prelome, za očekivati je da viši prinosi povuku kapital s dioničkih tržišta i podebljaju atraktivnost sigurnijih obveznica.

Usporavanje zarada
“Unatoč prisutnoj neizvjesnosti u pogledu daljnjeg tijeka pandemije COVID-19 i utjecaja širenja omikron inačice na globalnu gospodarsku aktivnost i nadalje ostajemo optimistični oko izvedbe vodećih dioničkih indeksa s obje strane Atlantika u 2022.”, kaže analitičarka RBA Ana Turudić.

“S obzirom na povoljno makroekonomsko okruženje te pod pretpostavkom normalizacije lanaca opskrbe očekujemo dobre rezultate kompanija u SAD-u i Europi, iako uz znatno usporavanje rasta zarada u odnosu na 2021., u prvom redu zbog baznog učinka”, dodaje.

Sukladno signalima regulatora, u RBA ne očekuju “značajniji negativni utjecaj zaokreta u monetarnoj politici” jer su potezi Feda već ukalkulirani u cijene.

Zagrebačka burza zasad je ostala “imuna” na omikron, slično kao i na ranije valove virusa. Uz ogradu da je još prerano prognozirati, Turudić kaže da je “investitori već anticipiraju pojavu novih sojeva”, pa ne očekuju negativan utjecaj pandemije na hrvatske dionice budući da su restrikcije blaže, a i ljeto je donijelo vrlo dobre rezultate turističkog sektora.

“Slična kretanja očekujemo i u ovoj godini. Očekujemo nastavak dobre izvedbe CROBEX-a, ali i zaostajanje za indeksima regije SIE, u prvom redu zbog niske likvidnosti Zagrebačke burze”, zaključuje.