Ovih dana svjedočimo rekordno visokim cijenama benzina i dizela na benzinskim postajama u Hrvatskoj, što je dodatni razlog za promišljanje o alternativnim gorivima i električnim vozilima (EV).

Da Hrvati ozbiljno razmišljaju i rade na tome, pokazuju i upravo objavljeni podaci prema kojima je tijekom 2021. godine prodano čak 1436 novih te 340 rabljenih električnih automobila, a što je apsolutno najviše ikad.

Kako ističu iz Udruge vozača električnih vozila Strujni krug, radi se o rekordu jer lani bilježimo porast prodaje novih EV od čak 154 posto u odnosu na prethodnu 2020. godinu.

“Tijekom 2021. godine prodano je 1436 novih električnih vozila, što zajedno s postojećim EV-ovima i uvozom rabljenih čini brojku od ukupno 3054 registrirana električna vozila prema statistici Centra za vozila Hrvatske – CVH”, kazao je Hrvoje Prpić, predsjednik Strujnog kruga.

Dodaje da su gotovo sva nova vozila kupljena uz državne poticaje, a što pokazuje da je novi model poticaja koji je zaživio lani napokon postao funkcionalan. Renault Twingo E-Tech očekivano je bio najprodavaniji električni automobil u Hrvatskoj s ukupno prodanih 444 primjeraka, a slijede ga Tesla Model 3 s 219 primjeraka i Hyundai Kona Electric s 94.

U Top 10 najprodavanijih novih električnih vozila ušli su i Škoda Enyaq s 90 prodanih primjeraka, Volkswagen ID.3 s 79 vozila, Volkswagen ID.4 s 72 automobila i Dacia Spring Electric s 63 električna vozila. Tu su još Renault Kangoo Z.E. s 53 prodana automobila, Audi Q4 e-tron s njih 29 te Škoda Citigo iV s 27 prodanih primjeraka.

Kako naglašavaju iz Strujnog kruga, prema statistici Centra za vozila Hrvatske moguće je zaključiti i da je uvezeno oko 340 rabljenih električnih vozila pa sveukupni rast potpuno električne flote u Hrvatskoj iznosi čak 127 posto.

Konzervativni pristup
Da se električni automobili probijaju svi više u svijest potrošača, ali da i dalje veliki broj kupaca ima zadrške prema toj tehnologiji, pokazuje i jučer objavljeno globalno istraživanje konzultantske kuće Deloitte.

“Dok globalni proizvođači automobila pokušavaju ispuniti svoja obećanja o električnoj budućnosti, potrošači su zainteresirani za održivi (električni) pogon samo ukoliko će, prije svega, time smanjiti troškove za gorivo, zatim imati bolje iskustva vožnje, te imati osjećaj doprinosa zaštiti okoliša. Međutim, zbog pojedinih ograničenja s kojima se vozači električnih vozila još uvijek susreću, mnogi se kupci i dalje okreću provjerenim, njima dobro poznatim vozilima s unutarnjim izgaranjem, pa je samo dio potrošača spreman platiti napredne tehnologije”, navode iz Deloittea.

Neki glavni naglasci analize, koja je obuhvatila 26 tisuća potrošača iz 25 država, su da je unatoč sve većem društvenom interesu za ekologiju i održivost, većina potrošača još uvijek nije spremna platiti više od 500 američkih dolara za napredne tehnologije kao što su motori na alternativne izvore energije.

Nadalje, potrošači nisu voljni platiti druge vrste napredne opreme uključujući autonomnu vožnju, povećanu sigurnost i povezivost. Slijedom toga, ističu, vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem i dalje će biti vodeći, budući izbor američkih kupaca (69%). Kad je riječ o alternativnim motorima, interes potrošača za električna vozila na baterije najveći je u Republici Koreji (23%), Kini (17%) i Njemačkoj (15%), dok su japanski kupci (48%) skloniji hibridnim električnim vozilima. Većina budućih kupaca električnih vozila namjerava puniti svoja vozila kod kuće, osobito u Japanu (76%), Indiji (76%), SAD-u (75%) i Njemačkoj (70%).

Potražnja za javnim punionicama najveća je u Republici Koreji (38%) i Jugoistočnoj Aziji (29%). Među osobama koje namjeravaju puniti svoja vozila kod kuće, dvije trećine (66%) Amerikanaca namjerava se služiti tradicionalnim javnim mrežama. Međutim, potrošači u Indiji, Kini i Jugoistočnoj Aziji namjeravaju se služiti javnom mrežom i obnovljivim izvorima energije.

Potrošače u Njemačkoj (24%), Kini (22%) i SAD-u (20%) najviše brine doseg (kilometraža na jedno punjenje) električnih vozila, dok potrošače u Aziji (Jugoistočnoj Aziji 28 %, Republici Koreji 26 %, Indiji 23 % i Japanu 19%) najviše brine nedostatak javne infrastrukture za punjenje. Američki potrošači očekuju da potpuno napunjeno električno vozilo može imati doseg do 800 kilometara, dok potrošači u Kini, Japanu i Indiji očekuju doseg od dvostruko manje, tj. otprilike 400 kilometra.

Proizvođači moraju adresirati
Gordan Kožulj, nekadašnji proslavljeni hrvatski plivač, a danas direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja, ističe da je automobilska industrija i dalje otporna unatoč tomu što je pandemija utjecala na gotovo sve aspekte njezina poslovanja.

“Bez obzira na izazove s kojima se suočava, automobilska industrija je i dalje predana elektro-mobilnosti. Svijest potrošača o potrebi zaštite okoliša i održivosti, u kombinaciji sa sve većom cijenom fosilnih goriva trendovi su koje svi proizvođači vozila trebaju adresirati.

Nadalje, oni koji svoju budućnost temelje na proizvodnji električnih vozila, u svojim komunikacijama prema kupcima posebnu pozornost trebaju posvetiti prezentiranju planova i suradnji oko poboljšanja nužne infrastrukture za punjenje”, ističe Kožulj na tragu analize koja je obuhvatila i 10 najvećih europskih automobilskih tržišta, ali ne i Hrvatsku.

Tehnologija i Covid kriza su promijenili i neke prakse u automobilskoj industriji gdje su kupci tradicionalno skloniji kupnji uživo na lokaciji, nego putem virtualnih platformi. Međutim, virtualna kupovina sve je popularnija zbog svoje praktičnosti, brzine i jednostavnosti. Covid-19 znatno je utjecao na donošenje odluke o kupovini automobila potrošača u Indiji (64%) i Jugoistočnoj Aziji (63%).

Nasuprot tomu, više od dvije trećine američkih potrošača (69 %) izjavilo je kako pandemija nije utjecala na njihove planove kupovine automobila. S druge strane, potrošači u Indiji (45 %) i Jugoistočnoj Aziji (31%) navode kako automobil žele kupiti kako bi izbjegli vožnju javnim prijevozom, dok je isto navelo samo 14% američkih vozača. Potrošači diljem svijeta u značajnom postotku preferiraju kupnju automobila uživo: u Jugoistočnoj Aziji njih 80%, u Njemačkoj 78% te u SAD-u 75%.

“Trenutačne promjene u automobilskoj industriji uzrokovane su pandemijom, ponašanjem potrošača te novim proizvodima i uslugama. Agilnost ponude koja adresira zahtjeve potrošača u kontekstu praktičnosti i jednostavnosti uporabe, kao što su virtualna kupnja i aplikacije za mobilnost, može se pokazati korisnim za one proizvođače u automobilskoj industriji koji žele biti percipirani kao predvodnici trendova.

Međutim, trebamo biti svjesni da su promjene postojećih navika i paradigmi u automobilskom sektoru često složene, dugotrajne i skupe te je teško nagovoriti kupca na plaćanje dodatnih tehnologija i usluga u svijetu u kojem su mnoge aplikacije besplatne”, zaključuje Gordan Kožulj.

Trend sve veće penetracije električnih vozila ima značajnih implikacija i na čitavi sustav autoindustrije, posebice na dobavne lance toga sektora.

‘Treba se hitno promijeniti’
Upravo to je bila tema međunarodnog projekta “Pravedna tranzicija u europskoj autoindustriji” koji je proveden u šest srednjoeuropskih zemalja, uključujući i Hrvatsku gdje su za istraživanje bili zaduženi Institut za političku ekologiju i glavni istraživač dr. Mladen Domazet sa svojim timom.

Domazet upozorava da se autoindustrija u Europi treba hitno promijeniti kako bi odgovorila na zahtjeve dekarbonizacije u prometu.

“Hrvatski dobavljači u proizvodnom lancu europskih proizvođača automobila nemaju planove za prilagodbu e-vozilima jer smatraju da dijelovi koje proizvode ostaju nepromijenjeni. Pri tome radnici izražavaju skepsu u ozbiljnost nagle promjene dok menadžment naglašava spremnost na potrebne prilagodbe, ali se žali na nedostatak dovoljno kvalificirane radne snage.

O pravednoj tranziciji u industrijama pogođenim dekarbonizacijom u Hrvatskoj se gotovo i ne raspravlja u javnosti, razvojne strategije ne uključuju radikalnu dekarbonizaciju u prometu u tekućem desetljeću, a sindikati očekuju da država ponovo pokuša pružiti prekvalifikaciju eventualno pogođenim radnicima”, navodi Domazet.

Dodaje da je Hrvatska mali dio proizvodnog lanca, s najnižom direktnom zaposlenošću u dobavnom lancu autoindustrije od svih europskih zemalja. Ali, upozorava se, radi se o proizvodnoj djelatnosti važnoj za izvoz, zadržavanju industrijske proizvodnje i tehničkih kapaciteta te raznolikoj proizvodnji s višedesetljetnom tradicijom. A tu je i novi igrač, originalni hrvatski proizvođač luksuznih automobila – Rimac Automobili i njegova sinergija s Porscheom.