Oporavak tržišta rada na globalnoj razini neće se dogoditi ove godine, vjerojatno čak ni iduće. Takav zaključak može se izvući iz najnovije analize Međunarodne organizacije rada (ILO), agencije UN-a, koja procjenjuje da se zbog prolongiranja rješavanja pandemije i broj radnih mjesta neće vratiti na pretpandemijske razine, točnije očekuju da će ih biti manje za 52 milijuna u ovoj, a 27 milijuna u 2023. godinu. ILO je, naime, smanjio svoju raniju prognozu oporavka tržišta rada za ovu godinu, a razlog su posljedice usporenog rješavanja borbe sa sojevima koronavirusa, te njihovog utjecaja na svijet rada i neizvjesnostima koje su one prouzročile na tržištu, zbog čega je ILO oprezan u daljnjim procjenama.

Iako se analitičari ove organizacije pozivaju na očekivanje nastavka oporavka svjetskog gospodarstva i procjene MMF-a da će globalni BDP u ovoj godini porasti za 4,2 posto, navode da je ta prosudba temeljena na širokom obuhvatu različitih dijelova svijeta, te da će se i tržište rada oporavljati na različite načine. Za samu Hrvatsku se u ovoj analizi ne navode pojedinačne procjene, nego je ona “smještena” u regiju razvijenih dijelova Europe, a na tom će se području, uz sjevernoameričko, po njihovim procjenama tržište rada najbrže oporavljati.

No, već sad se na tim područjima gospodarstvenici suočavaju s velikim nedostatkom radnika i traže ih upravo s područja na kojima se očekuje daljnje produbljenje krize ili stagnacija na tržištu rada. Već u rujnu prošle godine Europska komisija primijetila je kroničan nedostatak radnika, a procjenjuje se da će 2022. i 2023. u Europskoj uniji otvoriti 3,4 milijuna novih radnih mjesta.

“Ja sam optimist što se tiče Hrvatske. Mi smo prošle godine zabilježili oporavak i već bilježimo otvaranja novih radnih mjesta i zapravo se već suočavamo s nedostatkom radnika u svim djelatnostima”, kaže Davorko Vidović, potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši ministar rada. Pandemija je velika neizvjesnost, a on dodaje i da u svim zemljama ostaje nepoznanica i daljnjeg utjecaja cijene energije na proizvodnju i nove investicije.

činci pandemije se osjećaju na tržištima rada u svim dijelovima svijeta, ali se prema ocjeni ILO-a, primjećuju i razlike između pojedinih regija, koje se reflektiraju i u procjenama daljnjih kretanja. Europska i sjevernoamerička tako pokazuju ohrabrujuće znakove oporavka, dok najnegativnije izglede oporavka imaju Jugoistočna Azija, Latinska Amerika i Karibi. Također se očekuje da će utjecaj krize ostaviti negativnog traga na zapošljavanje žena u narednim godinama. Što se tiče mladih, stalna zatvaranja škola i ustanova za obrazovanje i osposobljavanje imat će dugoročne implikacije, a posebno na one koji nemaju pristup internetu. Naglašava se u izvješću UN-ove agencije i kako je svijet rada bio krhak i prije pandemije, te smo i dalje globalno svjedoci rastuće nejednakosti i siromaštva. Procjena je tako da je već u prvoj godini pandemije u ekstremno siromaštvo upalo još 30 milijuna stanovnika, koji dnevno raspolažu s manje od 1,90 američkih dolara.

Planiranje politika

Ovakve nove prognoze mogu biti od vitalnog značaja za planiranje politika, posebice u zemljama gdje je primjetan velik udjel poslova dogovorenih neformalno, bez čvrstih ugovora. U analizi se navodi i kako su takvi oblici rada prije izbijanja korone bili u laganom opadanju, no s novom krizom ponovno su aktualizirani, pa prijete daljnje neizvjesnosti oko smanjenja zaposlenosti i skraćenja radnog vremena.

“Dvije godine nakon ove krize, izgledi su i dalje krhki, a put oporavka spor i neizvjestan”, neoptimistično kaže glavni direktor ILO-a Guy Ryder. Od mnogih se radnika, kaže šef ILO-a, traži da se prebace na nove vrste poslova, kao primjerice odgovor na dugotrajni pad međunarodnih putovanja i turizma. On vidi već potencijalno trajnu štetu na tržištima rada što prati povećanje siromaštva i nejednakosti.

Razlike u dinamici promjena na tržištu rada i brzini oporavka neće biti vidljive samo po teritorijalnom i kriteriju razvijenosti pojedinih zemalja, nego i po djelatnostima. Zemlje čije gospodarstvo obiluje radno intenzivnim djelatnostima, koje se suočavaju s problemima ovisnosti o potražnji, kao i zemlje ovisne o turizmu izložene su većim neizvjesnostima oporavka.

Promjena trenda

Ono što je posebno istaknuto u ILO-voj analizi i čemu se nastoji pridati velika pozornost zbog daljnjih reperkusija na stanje na tržištu jest rad na određeno vrijeme, a što je upravo i tema koja je trenutno u fokusu u Hrvatskoj. Prije korone primjetan je bio lagani pad takvog oblika zapošljavanja, no s neizvjesnostima taj je oblik postao amortizer kriznih udara na poslovanje, pa su tvrtke posezale za tim oblikom kako bi se i same prilagodile potražnji poslova, a posebice je taj oblik bio tipičan kod malih i start-up poduzeća, koja nemaju dugoročnijih aranžmana. ILO-vi podaci iz 59 zemalja pokazuju da su plaće radnika na određeno vrijeme u pravilu manje 26 posto.

No, ILO upozorava i da je takav oblik zapošljavanja može imati negativne reperkusije za produktivnost gospodarstva, edukaciju i osposobljenost radnika, kao i njihovu socijalnu sigurnost. ILO-vi su podaci i da su stope privremenog zapošljavanja veće u zemlje s niskim i srednjim dohotkom, te čine nešto više od trećine ukupne zaposlenosti, dok su manje izražene u zemljama s visokim dohotkom, oko 15 posto. Hrvatska je jedna od zemalja EU s izraženim učešćem tog oblika zaposlenosti, no on bilježi smanjenje. Davorko Vidović kaže kako je primjetan porast takozvanog platformskog rada, koji se i na razini EU nastoji bolje regulirati i osigurati toj kategoriji zaposlenika bolja socijalna prava. U Hrvatskoj je, prema neslužbenim procjenama oko 40 tisuća radnika u tom statusu, dok ih je na razini EU oko 28 milijuna, s procjenom da će njihov broj dosegnuti 50 milijuna za tri godine.