Mali i srednji poduzetnici (MSP) nerijetko se nađu u situaciji da moraju preispitivati ili odlučivati o načinu financiranja, bilo da je riječ o premošćivanju, investicijama ili drugim poslovnim iskoracima.

Često to znači vaganje između duga i vlasničkog kapitala. Takvo raskrižje ponekad su, recimo, pokretanja investicija u razvojnoj fazi, kada poduzetnik (još) ne bi razrjeđivao vlasništvo pripuštanjem npr. private equity ulagača, a iz nekog razloga se u financiranju ne može ili ne želi potpuno osloniti na banke, odnosno vlastiti kapital.

Slične dvojbe mogu se nametnuti kad, primjerice, u poduzetničkom pothvatu dvaju osnivača jedan želi izaći, a drugi bi htio samostalno nastaviti.

U takvim i brojnim drugim situacijama u poslovanju nerijetko se optimalnim rješenjem nameće nešto između klasičnog bankovnog kredita i equityja – razne varijante tzv. mezzanine financiranja koje je u pravilu znatno fleksibilnije nego bankarsko, uključujući i pitanje povrata odnosno amortizacije kredita.

Uskoro bi trebao profunkcionirati i novi fond za domaćem tržištu koji je svoju tržišnu nišu prepoznao upravo u tom segmentu financiranja MSP-a, a čiji bi ulagački potencijal trebao biti blizu 400 milijuna kuna.

Hanfa je, naime, na prošlotjednoj sjednici Upravnog vijeća izdala odobrenje za osnivanje Croatian Mezzanine Debt fonda, zatvorenog alternativnog fonda (ZAIF) rizičnog kapitala. To rješenje uključuje i davanje suglasnosti za upravljanje tim fondom društvu Mezzanine Partners.

Iza projekta stoje nekadašnji član Uprave Privredne banke Zagreb Darko Drozdek, Krešimir Gjenero koji je do prije četiri godine bio u Upravi Allianz ZB-a (za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima) te Tomislav Tadić, koji je prije iskoraka u fondovski biznis bio u Upravi Optima Telekoma.

Prema Hanfinu odobrenju za rad društvu Mezzanine Partners od prije nepunih mjesec dana, Drozdek, Gjenero i Tadić u ulozi su glavnih partnera, s tim da će Tadić, uz Tajanu Mrkić, biti i izvršni direktor društva.

Croatian Mezzanine Debt fond jedan je od triju projekata fondova rizičnog kapitala koji su prošli selekcijski postupak Europskog investicijskog fonda (EIF) te su i financijski podržani ulaganjem sredstava EIF-a i Hrvatske banke za obnovu i razvitak u okviru CROGIP-a, investicijskog programa koji su te dvije institucije ugovorile s ciljem poticanja ulaganja u mala i srednja poduzeća.

Kreću krajem I. kvartala
U konačnici će ulagački potencijal biti barem dvostruko veći od iznosa njihove podrške. Kako kažu Drozdek i Gjenero, cilj je u konačnici sakupiti ukupno 50 milijuna eura. Nakon što je od Hanfe dobiveno odobrenje za osnivanje i upravljanje, u idućih nekoliko tjedana slijede razgovori s (drugim) potencijalnim investitorima, a to su financijski institucionalni investitori.

Sve u svemu, fond bi s operativnim radom trebao startati za koji tjedan. S obzirom na specifičan profil, a jedno od obilježja mezzanine aranžmana je da investicije započinju kao dug, i ciklusi u pogledu realizacije transakcija su ponešto drukčiji nego kod, primjerice, private equity (PE) fondova. Stoga se računa i da bi prve transakcije CMD fonda mogle uslijediti već s krajem prvog kvartala.

Darko Drozdek glavni je partner u društvu Mezzanin Partners/M. Prpić/PIXSELL

Imajući u vidu glavne značajke Mezzaninea, kao i dosta širok spektar mogućih aranžmana u ulaganjima fonda – od tzv. podređenih i sudjelujućih zajmova do zamjenjivih ili obveznica s varantima, diskontiranih dugova, prava na udio u dobiti i sl. – ekipa iz Mezzanine Partnersa računa da je ta niša danas zanimljiva i za mnoge MSP-e.

“Mezzanine koncept obično dolazi kao korak prije private equity kapitala”, ističe Gjenero. Vezano uz veličinu pojedinačnih transakcija, ističu kako su ciljani iznosi između milijun i pet milijuna eura. Kad je pak riječ o traženim/očekivanim prinosima, oni su pozicionirani u skladu s hibridnim karakterom mezzanine “proizvoda” i pratećih rizika.

Dakle, u pravilu skuplje od kredita, ali povoljnije od PE investitora. A gdje na toj skali, ovisi o tome je li preuzeti rizik bliži jednom ili drugom.

Bez startupa
I u zahtjevu Hanfi navodi se da će ulaganja “u pravilu imati oblik mezzanine instrumenata koji su kombinacija vlasničkog kapitala i duga, pri čemu će se povrat temeljiti na dobiti/gubitku portfeljnog društva, a otplata ulaganja u slučaju neispunjavanja ugovornih obveza nije potpuno osigurana”.

Ističe se i kako je plan da fond uloži u najmanje 10 do 15 društava “putem podređenog duga, ali potencijalno uključujući varante s vlasničkom komponentom”.

Tako osiguravat će im se financiranje za kapitalne izdatke, vanjske akvizicije te za razvoj novih proizvoda i tehnologija. Sukladno ciljevima i namjeni CROGIP programa, fond nije namijenjen poduzećima u tzv. seed ili startup ulagačkoj fazi.

U pogledu rokova, ulaganja se predviđaju u trajanju ne kraćem od četiri ni duljem od sedam godina.

Domaći financijaši reći će kako je mezzanine danas itekako prepoznat kao niša s dobrim potencijalom, iako institucionalnih igrača, fondova, u njoj zasad ima malo. S jedne strane, banke su postrožile uvjete kreditiranja, a s druge, u PE industriji je, kažu, već povelika gužva