U medijskoj prezentaciji rezultata lanjskog popisa stanovnika kao iznenađenje izdvojen je porast stambenih jedinica, no to zapravo nije neočekivano.

I na prethodnom popisu, onom iz 2011., dogodilo se isto, broj stanovnika je pao, a broj stambenih objekata porastao. Razlika je što je tadašnji manji pad broja stanovnika pratio znatno veći rast broja nekretnina.

Konkretno, te 2011., pobrojano je ukupno 4,285 milijuna stanovnika, odnosno 153 tisuće manje nego deset godina ranije, dok je u tom intervalu broj nekretnina povećan za 370 tisuća, na 2,247 milijuna objekata.

Najnoviji popis bilježi 3,889 milijuna stanovnika i 2,350 milijuna stambenih jedinica, dakle, 396 tisuća manje stanovnika i 104 tisuće nekretnina više.

Prvi podaci, međutim, ne daju i punu sliku jer, kako ocjenjuje predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović, daljnja obrada tek treba otkriti je li počelo konačno dolaziti do rekonstrukcije stambenog fonda i dati sliku kakve su kvadrature, kvalitete i namjene ti objekti. Rekonstrukcija stambenog fonda, kaže, do sada je izostajala.

‘Buster’ za iseljavanje
Dodatno će sliku uokviriti i podaci o dobnoj strukturi stanovnika, pa i koliko mladih ima stan. I do sada je, naime, populacija starila, a budući da je ulazak u EU djelovao kao “buster” za iseljavanje mladih ljudi, očekuje se obeshrabrujući podatak o broju godina stanovnika u Hrvatskoj.

Na prethodnom popisu, 2011., utvrđena je prosječna dob građana od oko 42 godine, što je bilo za tri godine više nego u 2001. Sada ćemo, naravno, biti još stariji, pitanje je samo koliko.

Stanovi su u ukupnoj slici važni, jer se kao jedan od najspominjanijih problema pri iseljavanju mladih pokazala upravo njihova nemogućnost da se stambeno osiguraju, osamostale i riješe roditeljskog doma. Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, puno je kućanstava u Hrvatskoj i dalje pretrpano, a nevjerojatno je visok broj mladih koji još žive s roditeljima.

U Hrvatskoj 36% stanovništva živi u pretrpanim domovima, premda 91% ljudi živi u vlastitoj nekretnini, no te su nekretnine površinom premale, imaju premalo prostorija ili previše članova kućanstava.

Za usporedbu, najmanje prenatrpanih kućanstava je u Irskoj, Malti i Nizozemskoj, gdje ispod 5% stanovnika živi u prenatrpanim nekretninama.

Kada se gleda postotak mladih od 16 do 29 godina koji žive sa svojim roditeljima, Hrvatska je EU rekorder, jer ih u tim godinama većina i dalje živi s roditeljima, točnije 92% muškaraca i 84% žena, dok je EU prosjek 74% muškaraca i 64% žena.

Stvar će biti još ponešto jasnija ako se zna da u Hrvatskoj stanovi čine tek četvrtinu nekretnina, pa je još jasnije zašto se mladi teško osamostaljuju.

Eurostat je utvrdio i da su od 2010. do kraja trećeg tromjesečja 2021. cijene nekretnina, i za kupnju i za najam. u Hrvatskoj rasle osjetno ispod prosjeka EU i među zemljama je s najnižim rastom, a zanimljivo i da je najveći porast bio u zemljama u koje mladi Hrvati migriraju, poput Njemačke i Austrije za kupoprodaju, a Irske za najam.

Mladima i jeftino preskupo
No, same cijene, iako su manje u Hrvatskoj nego u zapadnoeuropskim zemljama, nisu presudne, kaže Ranilović, jer je primjetno da su one padale upravo na područjima iz kojih se posljednjih godina najviše iseljavalo, a na tim je područjima bilo i najmanje transakcija. Osim toga, Ranilović iznosi i podatak da su čak četvrtinu kupnji nekretnina, oko sedam tisuća, u Hrvatskoj lani ostvarili stranci.

“Problem je što smo mi polarizirano društvo, pa su i okolnosti takve, odnosno mladim ljudima su i takve niže cijene nego su u drugim zemljama nepriuštive”, kaže Ranilović, koji rješenje vidi u hitnom osmišljavanju stambene politike i usklađivanju s demografskim i gospodarskim politikama. “Prioritet mora biti zadržati mlade, jer je to uvjet za sve ostalo”, zaključuje Ranilović.