Iako je broj električnih automobila u nekim zemljama Europe već dostigao zavidnu razinu, činjenica je da je ipak u većini ostalih skroman. Glavni razlog, uz još uvijek relativno visoku nabavnu cijenu, nedostatna je infrastruktura punionica takvih vozila.

Hrvatska na oko 2000 e-vozila ima 600-tinjak javnih punionica. Možda se neupućenima može činiti da je to dovoljno, jer, za usporedbu, na 2,8 milijuna registriranih svih motornih vozila na benzin i dizel imamo dovoljnih 800 benzinskih crpki.

No, tehnologija e-mobilnosti je nešto drukčija te iziskuje duže i češće punjenje te gušću mrežu punionica, a što opet za sobom povlači i prilagodbu elektroenergetske mreže i kapaciteta.

No, to bi se ubrzo moglo primijeniti jer, kako ističu iz Hrvatske nacionalne udruge za e-mobilnost Strujni krug, koja je dio Europske asocijacije za elektromobilnost – AVERE, novi EU plan je da članice u narednom razdoblju stvore kapacitete e-punionica na razini 10% ukupnog voznog parka, a što u našim okvirima znači da bismo u Lijepoj našoj imali nekoliko desetaka tisuća punionica koje bi teorijski mogle opslužiti i 280 tisuća vozila.

Nacionalni ciljevi
“Zadnjih smo šest mjeseci naporno radili na novoj regulaciji za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) koja je strateški dokument Europske unije koji definira korištenje alternativnih izvora energije, točnije vozila na električni pogon.

Razlika između dosadašnje direktive i nove regulative je što je regulativa obavezna, a direktiva samo savjet državama. Trenutačno radimo na regulativi koja će obvezati i Hrvatsku na nova pravila. Dolaskom regulative možemo očekivati još veći broj super brzih punjača, ne samo za osobni transport, već i za kamionski promet na potezu od Varaždina do Rijeke te Zagreba prema Ljubljani”, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik Strujnog kruga.

Dodaje da nova regulacija AFIR značajno bolje definira javno dostupnu infrastrukturu za punjenje vozila, a najznačajnije je da se regulacijom želi osigurati što jednostavnije povećanje broja punionica diljem Europe.

Tako su novom regulacijom, ističe, postavljeni tzv. nacionalno obvezujući ciljevi kojima bi se propisalo koliko koja članica EU mora postaviti punionica struje ili vodika za laka i teška vozila.

Prijedlog AVERE-a je da svaka država u Europi postavi dovoljno infrastrukture za barem 10% od ukupnog broja vozila u državi, što bi primjerice u Hrvatskoj bilo puno više infrastrukture nego što je trenutačno potrebno na postojeći broj električnih vozila.

‘Motivacija za prelazak’
U Strujnom krugu smatraju kako je to odličan način da se motivira buduće kupce vozila da svakako razmotre prelazak na vozila s nultom emisijom CO2 jer bi u tom slučaju dolazili na prazne punionice i ne bi imali brige hoće li pronaći mjesto za punjenje, a s druge strane, te punionice bi bile sufinancirane od EU pa samu državu takvo širenje infrastrukture ne bi mnogo koštalo.

Također, AFIR-om bi se postavili ciljevi za znatno pojačanje infrastrukture na TEN-T koridoru – jedinstvenoj transeuropskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi.

To znači da bi se u Hrvatskoj i susjednim zemljama dodatno povećao broj punionica za laka i teška električna vozila. AFIR zahtjeva da se na TEN-T koridoru do 2025. na svakih 60 km postavi barem jedna punionica za električne kamione ili autobuse s dva punjača snage do 350 kW, a za laka putnička vozila barem jedna punionica s dva punjača snage do 150 kW.

Do 2030. taj broj punionica mora biti dvostruko povećan. Također, na svim dodatnim prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom, države članice moraju osigurati jednaku mrežu punionica na svakih 100 km.

Naplata punjenja vozila bi se prema AFIR-u trebala omogućiti i pomoću bankovnih kartica pa bi svi operateri punionica trebali postaviti čitače kartica na svoje punionice.

Time bi se itekako olakšala naplata punjenja brojnim vozačima električnih vozila, a pogotovo turistima koji nisu upoznati s mrežom punjača u zemlji koju posjećuju.