Službena platforma Europske komisije za savjetodavne usluge o financijskim instrumentima FI-compass priprema brošuru o studiji slučaja hrvatske sheme mikro i malih zajmova kao primjer dobre prakse drugim državama članicama EU-a.

Tako će biti diljem Unije biti predstavljen jedinstveni primjer hrvatskog modela financiranja putem zajmova sufinanciranih javnim sredstvima dostupnim u okviru Programa ruralnog razvoja (PRR) RH, kao dio nastojanja EK da se popularizira korištenje financijskih instrumenata (FI) u odnosu na bespovratna sredstva (grantove) kroz liberalnija pravila za dodjelu ovog vida potpore.

Za odabir naših FI presudni su bili odlični rezultati u plasmanu sredstava i broju korisnika (u 2019., ali i nadalje), a koji pokazuju koliko je i takva potpora potrebna i važna za investicije u sektorima poljoprivrede.

Prema ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s HAMAG-om i HBOR-om kreiralo jednostavan model financiranja iz PRR, što su prepoznali, kaže, i krajnji korisnici i službena tijela EK.

Naime, hrvatski poljoprivrednici su u 2019. koristili FI u većem broju nego u ijednoj drugoj zemlji članici EU, dok su u 2020. zauzeli visoko drugo mjesto.

“Iz tih se razloga ukupni raspoloživi iznos financijskih instrumenata povećavao u nekoliko navrata te je s inicijalnih 536 mil. kn došao na više od 782 mil. kn, pri čemu je zaključno sa studenim isplaćeno 450 milijuna kuna za 1245 primatelja.

Putem ovakvog modela financiranja nabavljeno je više od 54 tisuća životinja te otvoreno ili očuvano više od 2300 radnih mjesta”, kaže ministrica dodajući da s ovakvim trendovima korištenja te sredstvima koja će se tek isplatiti, za očekivati su “višestruko pozitivni efekti koji će se direktno odraziti na razvoj hrvatske poljoprivrede”.

Financijski instrumenti u okviru PRR-a parovode se do kraja 2025., u 4 godine provedbe isplaćeno približno je 58% raspoloživih sredstava i ako se ovakav trend iskorištenja nastavi, očekuje se da će sva dostupna sredstva namjenski utrošiti na nove investicije i obrtni kapital u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru.

Iako je san interes poljoprivrednika relativno teško predvidjeti, znakovito je da je HAMAG-BICRO na upravo objavio kako su iscrpljena sredstva za financiranje mikro zajmova, a ponajviše zbog izuzetnog interesa i broja prijava poljoprivrednika u studenom i prosincu 2021.

No, iz Ministarstva potvrđuju kako su osigurali dodatna sredstva, te će se kažu zaprimanje i odobravanje zahtjeva nastaviti u najkraćem mogućem roku.

Financijski instrumenti (FI), novi oblik financiranja prvi put uspostavljen 2018. u okviru PRR-a RH 2014.-2020., kreirani su nakon što je Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo dugogodišnju potrebu financiranja projekata u poljoprivredi, preradi i šumarstvu, a koje bi bilo prilagođeno uvjetima i specifičnostima proizvodnje.

Ministrica Marija Vučković/Ž. Lukunić/PIXSELL

Visoke ocjene
U temeljima je provedena analiza stanja financiranja, s fokusom na analizu ponude i potražnje za financiranjem u tim sektorima. Kao što je ex ante analiza pokazala, znatan dio potencijalnih primatelja FI iskazalo je stav da komercijalne banke nisu spremne pratiti financijske apetite prosječnog poljoprivrednika, ili su to spremne pod relativno nepovoljnim uvjetima kreditiranja. Uvođenjem FI omogućeno je financiranje pod povoljnijim uvjetima od tržišnih i stvorena paleta financijskih proizvoda koja se pokazala atraktivnom prosječnom primatelju.

Dokaz u resoru nalaze i u podacima EK, gdje se među svim članicama EU u 2019. upravo Hrvatsku ističe kao lidera u pitanju uspostave i plasmana FI, iako nije bila prva u kojoj je uspostavljen FI u okviru PRR-a.

U anketi Ministarstva poljoprivrede iz prosinca lani sudjelovalo je 575 ispitanika (uključujući neke od sadašnjih primatelja FI) koji su postojeći sustav provedbe FI PRR ocijenili izuzetno pozitivnim, a 79% ih je kamatnu stopu, za sve izdane zajmove i kredite FI PRR prosječno 0,46%, ocijenilo najvišom ocjenom.

Gotovo trećina ispitanika podnijela je prijavu za FI, koja je odobrena gotovo svim podnositeljima, njih više od 92%. Pokazatelj su i iskustva primatelja, tako i Antuna Rukavine, vlasnika istoimenog OPG-a iz Bjelovara koji je kroz FI PRR dobio 370.000 kn zajma HAMAG-BICRO-a za modernizaciju poljoprivredne proizvodnje jabuka na 15 hektara.

“Riječ je o jako povoljnoj kamatnoj stopi, od oko 0,5%, s počekom od godine dana, rate su kvartalne, a zajam na 5 godina. Sredstvima smo financirali kupnju rabljene platforme za berbu jabuka te dio za projekt navodnjavanja”, kaže Rukavina.

Brza isplata, avansno
Kod FI PRR-a kamatna stopa na razini zajmova u trenutku uspostave kretala se od 0,1% za ulaganja u mljekarstvo, odnosno 0,5 i 1% za ostale projekte, dok je naknadno i za druga ulaganja uvedena stopa već od 0,1%. Financijska konstrukcija je zatvorena (100% financiranje projekta) te slijedi brza isplata sredstava (avansno).

Nema raspisivanja natječaja kao što je to primjerice kod dodjele bespovratnih sredstava PRR, već je pojedini FI dostupan za korištenje od dana administrativnog pokretanja pa do iskorištenja dostupne alokacije sredstava, dok obrada traje relativno kratko nakon dostave cjelovitog zahtjeva za financiranjem.

Za krajnje primatelje izrazito je značajna mogućnost nabavke rabljene opreme i mehanizacije, živih životinja, jednogodišnjeg bilja kao i mogućnosti financiranja obrtnog kapitala, budući da navedene vrste ulaganja nisu moguća u okviru dodjele bespovratnih sredstava PRR.

Pored toga, kao posebna pogodnost u programu Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj omogućena je maksimalna stopa jamstva od 80% za mlade poljoprivrednike (za ostale 70%), i stoga ne čudi podatak da je udio isplaćenih FI sredstava za mlade u tom instrumentu najveći – iznosi visokih 95,38%.

Dodatno, kako je Ministarstvo poljoprivrede ukinulo kriterij minimalne ekonomske veličine gospodarstava za FI PRR, a ovaj kriterij se neće primjenjivati ni u razdoblju 2023.- 2027. i nadalje će se omogućiti financiranje startupova, što ima posebno povoljan doprinos za mlade poljoprivrednike.

U skladu s postavljenim strateških ciljevima, Vučković dodatno ističe i da se više od 20% korisnika odnosi na mlade poljoprivrednike pa kako bi se dodatno doprinijelo generacijskoj obnovi njima će u novom programskom razdoblju do 2027. biti osigurana i mogućnost kupovine zemljišta bez ograničenja u ukupnoj vrijednosti investicije, uz kontinuitet provedbe uspješnih modela financiranja.

Naime, u trenutačnom programskom razdoblju FI se mogu podupirati investicije koje uključuju kupovinu zemljišta za iznos koji ne prelazi 10% programskog doprinosa isplaćenog krajnjem primatelju.