Krajem svake godine, a najkasnije do sredine siječnja iduće, obrtnici u režimu paušalnog oporezivanja dohodaka dužni su predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u protekloj godini, podsjetili su ovih dana svoje članove iz Hrvatske obrtničke komore.

Prema pravilniku koji je na snazi od početka prošle godine, napominju u HOK-u, paušalisti plaćaju predujam poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja na temelju podataka iz godišnjeg izvješća, a s podnošenjem novoga dužni su platiti i eventualnu razliku paušalnog poreza.

Obrtnika koji ne vode poslovne knjige već samo evidenciju o prometu, pri čemu je ta mogućnost predviđena za godišnje primitke do 300 tisuća kuna (što je utvrđeni prag za ulazak u sustav PDV-a) u Hrvatskoj je iz godine u godinu sve više.

Jer, to je administrativno jednostavniji i porezno najpovoljniji režim oporezivanja, s najnižom propisanom poreznom stopom od samo od 10 posto koja se plaća prema utvrđenim poreznim razredima.

S krajem ove godine broj poreznih obveznika koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu premašit će i 60 tisuća. Prema Poreznoj upravi, naime, broj takvih obrta početkom prosinca dosegnuo je 59.986, čime je u odnosu na stanje krajem prošle godine povećan za gotovo 7700 ili 15-ak posto.

O tempu njihova rasta govori i podatak da je u proteklih šest godina njihov broj više nego utrostručen, a u četiri više nego udvostručen.

Kako je istodobno ukupan broj obveznika koji dohodak ostvaruju od samostalne djelatnosti u te četiri godine povećan znatno umjerenije, za oko 23 posto, s nešto više od četvrtine, udjel paušalaca time je stigao nadomak polovice, odnosno gotovo se izjednačio s onima koji porez utvrđuju i plaćaju na temelju vođenja poslovnih knjiga.

Intencija poreznih pogodnosti uvođenih u tom području kroz poreznu reformu bila je poticanje razvoja malih poduzetnika. Promjene su očito dale rezultata. Ali po putu su u Poreznoj upravi uočili da se paušalni obrti sve više koriste i suprotno svrsi poreznog poticanja poduzetničkih iskoraka. U prvom redu to se odnosi prikriveni nesamostalni rad.

Anegdotalno se tako prepričavaju primjeri otkazivanja ugovora o radu s poslodavcem, nakon čega se za istog poslodavca nastavlja raditi u formi paušalnog obrta uz, dakako, znatno manja porezna davanja. S jedne strane, to je problematično s aspekta nelojalne konkurencije, a poreznici u svemu apostrofiraju i rad za strane kompanije.

Zbog svega su sredinom listopada u Poreznoj krenuli u ciljanu akciju pojačanog nadzora i propitivanja mogućih elemenata nesamostalnog rada kroz slanje upitnika tisućama paušalaca.

Što je pokazala ta akcija? U Poreznoj upravi na čelu s ravnateljem Božidarom Kutlešom o njezinim rezultatima još, kažu, ne mogu govoriti.

“Prikupljena dokumentacija i dostavljene informacije od poreznih obveznika se analiziraju te će se u slučajevima gdje će biti utvrđeno korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, tj. da su ispunjeni elementi kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada propisani Pravilnikom o porezu na dohodak, donijeti porezna rješenja te utvrditi pripadajuća porezna obveza”, naveli su u odgovoru na naš upit.

U slanju upitnika ponajprije se ciljalo na djelatnosti u kojima se u novije vrijeme bilježi najsnažniji rast broja paušalnih obrta.

Kako kažu u Poreznoj, najveći porast zabilježen je u djelatnostima razvrstanim prema Nacionalnoj klasifikaciji u Informacije i komunikacije, zatim Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te Ostale uslužne djelatnosti.

Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave/Ž. Hladika/PIXSELL

Stoga se i najveći opseg provjere odnosi na obveznike koji djeluju unutar neke od tih skupinama, ali koji pritom nisu obveznici fiskalizacije.

“Trenutno je postupkom provjere obuhvaćeno 6,42 posto paušalnih poreznih obveznika ili njih 3771 od ukupno 58.769 takvih obrta u trenutku iniciranja provjere (stanje na dan 11.10.2021.).

Od predviđenog broja do sada su poslana 3224 poziva (85,8 posto) na popunjavanje Upitnika radi provjere ima li elemenata kriterija nesamostalnog rada. Dosad je Porezna uprava zaprimila oko 83 posto popunjenih upitnika”, stoji u odgovoru PU-a.

Koliko će paušalaca kao rezultat svega dobiti porezna rješenja s pripadajućom (većom) poreznom obvezom, očito će se znati tek na neko vrijeme.

No, u trenutnom propitivanju obilježja nesamostalnog rada paušalaca njihovo postojanje, kažu, utvrđuje se “presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla”.

Pojačane provjere mogle bi donekle usporiti i tempo rasta broja paušalnih obrta iz proteklih godina.

Od kraja 2017. njihov je broj porastao za oko 32,2 tisuće, što je oko 8,5 tisuća više nego što je u tom razdoblju povećan ukupan broj obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, koji je početkom prosinca dosegnuo nešto manje od 124.800.

Udio paušalista, dakle, bilježi višegodišnji trend rasta potvrđujući da sve više novih i postojećih obrtnika koji godišnjim primicima ne premašuju prag ulaska u sustav PDV zbog poreznih i administrativnih pogodnosti bira paušalno oporezivanje.

S dosegnutih 60-ak tisuća njihov je udjel stigao na 48 posto, a usporedbe radi, u tom ih je režimu prije deset godina bilo manje od četiri tisuće ili oko tri i pol posto.

Ubrzan rast krenuo je još s prvim krugom porezne reforme Vlade Andreja Plenkovića. Propisima o porezu na dohodak koji su na snazi od početka 2017. omogućeno je da svi porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta, domaće radinosti ili sporednog zanimanja te djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, dohodak i porez na dohodak mogu utvrđivati u paušalnom iznosu ako nije po toj osnovi obveznik PDV-a niti ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a.

Dakle, više nije bilo zapreke da fizičke osobe koje obavljaju djelatnost trgovine i ugostiteljstva ili imaju izdvojene poslovne jedinice i proizvodne pogone, ne mogu dohodak utvrđivati i plaćati porez u paušalnom iznosu, što do tada nije bilo moguće, objašnjavaju u Poreznoj.

Usto, povećan je i prag paušalnog oporezivanja te je u konačnici velik broj postojećih i novih obrtnika iskoristio mogućnost povoljnijeg oporezivanja.