Monetarni poticaji središnjih banaka u kombinaciji s brzim oporavkom gospodarstva rezultirali su tijekom 2021. rekordnim prikupljanjem kapitala kompanija u svijetu od čak 12,1 bilijun dolara.

U taj iznos uključene su dokapitalizacije izdavanjem dionica te zaduživanja putem obveznica ili kredita, pokazuju izračuni Financial Timesa temeljem podataka Refinitiva.

Korporativni sektor tako je ove godine došao do 17 posto više kapitala nego 2020. koja je također imala rekordni status. U odnosu na predpandemijsku 2019., ovogodišnji iznos za četvrtinu je viši.

Nastavak i u 2022.
Rijeke novce koje su se ove godine slijevale u kompanije vrlo plastično pokazuju koliko su ublaženi financijski uvjeti u mnogim dijelovima svijeta, ponajviše u SAD-u gdje je prikupljeno više od 5 bilijuna dolara.

“Ovo je stvarno bila rekordna godina”, naglašava Chris Blum iz francuske banke BNP Paribas. “Očekujemo da se ovaj trend nastavi i iduće godine”, dodao je Blum. Gargantuovske iznose prikupile su kompanije iz tehnološkog sektora, poput proizvođača električnih vozila Rivian ili južnokorejskog internetskog trgovca Coupanga.

Obje kompanije kapital su prikupile u početnoj ponudi dionica (IPO). K tome, banke su odobrile desetke kredita sa 10, pa čak i 11 znamenki.

Njima su, primjerice, financirane transakcije poput spajanja Discoveryja s Warner Medijom te preuzimanje željezničkog prijevoznika Kansas City Southern od strane konkurenta Canadian Pacifica.

Lakše prikupljanje kapitala putem obveznica pomogli su golemi programi otkupa te vrste vrijednosnica koje provode američki Fed i Europska središnja banka još od početka krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Ti poticaji rezultirali su povijesno najnižim troškovima zaduživanja kompanija. Ako se tome pribroji golema količina novca raspoloživog za investiranje koji u uvjetima kamatnih stopa praktički na nuli traži bilo kakve izvore prinosa, kompanijama nije bilo teško privući nove investitore i vjerovnike, ističu bankari.

Dok je izdavanje obveznica kompanija s visokim investicijskim rejtingom usporilo u SAD-u i Europi u ovoj godini – većina tih kompanija do kapitala je došla još lani – skok izdavanja obveznica sa špekulativnim rejtingom ublažio je pad ukupnog ovogodišnjeg obvezničkog iznosa od 5,5 bilijuna dolara.

Naime, u odnosu na lani, taj je iznos manji tek 3 posto. Time je ukupna vrijednost američkog tržišta korporativnih obveznica prvi puta u povijesti dosegla iznos od 10 bilijuna dolara.

Životinjski instinkti
Iznos plasiranih obveznica sa špekulativnim rejtingom ove je godine skočio 17 posto dosegnuvši malo manje od 650 milijardi dolara. K tome, kreditiranje visokozaduženih, time i rizičnih poduzeća, praktički se udvostručilo na 614 milijardi dolara, pokazuju podaci Refinitiva.

“Kad god pomislite da su vrednovanja previsoka, stvarnost je takva da u sustavu postoji mnoštvo likvidnosti, a životinjski instinkti u preuzimanju kompaniju i dalje su vrlo živi”, tumači Kevin Foley, direktor palsmana korporativnih obveznica u banci JPMorgan Chase.

Zahvaljujući skoku uvrštenja na gotovo svim vodećim burzama svijeta, iznos prikupljen u IPO-ima uvjerljivo je potukao sve prijašnje rekorde. Naime, iznos prikupljen izdavanjem dionica povećan je ove godine za 24 posto, na 1,44 bilijuna dolara.

Američko je tržište specifično s obzirom na podatak da se volumen IPO-a tamo udvostručio u odnosu na 2020. godinu. “Nismo samo srušili prijašnji rekord, potukli smo ga”, komentirao je Jim Cooney, direktor dioničkih tržišta u Bank of America.

No, valja naglasiti kako je većina novouvrštenih dionica prilično loše prošla nakon izlaska na burzu, unatoč solidnom rastu dioničkih tržišta.

Primjerice, Renaissance IPO indeks koji prati kretanje nedavno uvrštenih dionica u SAD-u, ove je godine pao 8 posto. To je njegov najlošiji rezultat u odnosu na indeks S&P 500 od osnutka 2009. godine.