Na čelu CERP-a zadnje četiri godine je Milan Plećaš, samozatajni pravnik koji vrlo rijetko nastupa u javnosti. U svom prvom intervjuu Plećaš govori o portfelju CERP-a koji polako nestaje, dijelom i stoga što je konačno odlučeno da država više neće pošto-poto održavati na životu pacijente za koje nema spasa, kao što se pokazuje u slučaju Brodarskog instituta. No, želi se pomoći Borovu, a iduće godine na “bubanj” idu Luka Vukovar i Agroduhan. Za Brodarski institut, koji ide u likvidaciju, Plećaš kaže kako nije bilo drugog izlaza, zbog štetnog ugovora sa Slovacima, zbog kojeg je država umalo izgubila najvrjedniju nekretninu u Zagrebu. Nažalost, nastavak djelatnosti ne čini se izglednim, jer, otkriva Plećaš, Brodarski poslova već dugo nema, nema ni potrebnog inžinjerskog kadra, a u 2022. ulazi samo s jednim ugovorom vrijednim 15 tisuća eura.

Kakva je bila ova privatizacijska godina, kakvo je stanje u portfelju?

U ovoj godini objavljeni su natječaji za prodaju 140 tvrtki, od čega 4 iz većijnskog i 136 iz manjinskog portfelja. Prodano je njih 61 i ostvaren prihod od 70,8 milijuna kuna. U 2020., u kojoj je sve obilježeno zastojem zbog korone, oglašena je bila prodaja 152 manjinska društva, od kojih je prodano 64 uz ostvaren prihod od 84,8 milijuna kuna. Portfelj se svake godine smanjuje. Prije četiri godine ukupno je imao 415 društava, a sada je nešto iznad 200, s tim da nam je zbog raskida ugovora s tzv „bespravnim popustom“ ušao u portfelj određeni broj društava, a da se to nije dogodilo, imali bismo na upravljanju manje od 200 tvrtki. Od toga je u većinskom vlasništvu njih 15, a značajnije udjele od 10 do 49,99% imamo u 62 društva.

Kakav je plan za iduću godinu?

U ovom trenutku planira se pokretanje postupka prodaje najmanje dva društva u većinskom vlasništvu, Agroduhana i Luke Vukovar. Što se tiče smanjenja manjinskog portfelja, plan je ponuditi na prodaju dionice i udjele za najmanje 50 društava. Manjinski portfelj će se smanjivati i prijenosom dionica prijašnjim vlasnicima oduzete imovine i dodjelom HRVI-ima Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog i nestalog branitelja.

Činjenica je da vam ostaje na raspolaganju sve manje dionica, hoće li CERP zbog tih obveza uskoro morati nabavljati dionice na tržištu?

Za sada ne. Redovito ispunjavamo sve obveze i u ovom trenutku ne planiramo izlaziti na tržište, a osim toga redovito se revidira i lista društava od posebnog interesa, tako da će uskoro u naš portfelj doći dva društva s tog popisa.

Najavljuje se i da će u skorim izmjenama zakona o upravljanju državnom imovinom tvrtke iz portfelja CERP-a moći biti uvrštena na listu strateških državnih poduzeća. Koja bi to poduzeća mogla biti?

O tome nemam saznanja. No, otvara se mogućnost da CERP može upravljati poduzećem koje se nalazi na listi od posebnog interesa, što do sada nije bio slučaj. To znači, ako je društvo bilo na listi od posebnog interesa, onda je Vlada donosila odluku da skupštinu čini resorni ministar. Međutim, planiranim izmjenama zakona, Vlada će moći kada to ocijeni opravdanim, donijeti odluku da CERP za određeno društvo s te liste obavlja poslove upravljanja u svojstvu zakonskog zastupnika.

Kako se to uklapa u najave mogućeg osnivanja posebne agencije koja bi upravljala državnim poduzećima od posebnog državnog interesa, što je preporuka OECD-a?

Ne mogu reći da je to na tragu toga, jer novi zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH planira objedinjavanje svih poslova upravljanja na jednom mjestu. Po planiranim izmjenama zakona o upravljanju državnom imovinom, Vlada bi i dalje nastavila vršiti vlasničke ovlasti za društva od posebnog interesa, ali si daje mogućnost da za neko od njih zaduži CERP za vršenje vlasničkih ovlasti, pri čemu to društvo ostaje na listi od posebnog interesa.

Iz tog se može iščitati da CERP neće nestati kao institucija. Je li onda nužno osnivanje nove agencije ili te poslove može obavljati CERP?

Po mom mišljenju, nije nužno osnivanje nove agencije, a preporuku OECD-a moguće je implementirati normativnim proširivanjem djelatnosti CERP-a uz kadrovsko osnaživanje institucije. Naime, CERP je pravni sljednik AUDIO-a i ima uspostavljene baze podataka i procese rada. Pposjeduje iskustvo za brzu implementaciju preporuka OECD-a za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu RH. Ključne smjernice OECD-a po kojima CERP već postupa su vlasničke ovlasti na skupštinama, izrada Agregiranog godišnjeg financijskog izvještaja za većinska društva, evidencija planova i izvještaja o poslovanju trgovačkih društava u cilju racionalnog, transparentnog upravljanja državnom imovinom, praćenje usklađivanja pravnog i regulatornog okvira u većinskim trgovačkim društvima, pripremanje mišljenja Vladi o stjecanju, zadržavanju ili prodaji državnih poduzeća, kao što su primjerice izvješće o stanju i poslovna analiza Brodarskog instituta i plan optimizacije poslovanja Agroduhana. Slijedom navedenog CERP bi mogao biti jezgra nove agencije.

Milan Plećaš/M. Prpić/PIXSELL

Upravo je zbog Brodarskog instituta posljednjih tjedana CERP u fokusu. Vlada je odlučila podmiriti njegove obveze prema vjerovnicima i ide u likvidaciju. Je li takav scenarij bio neizbježan?

Bio je neizbježan jer da odluka Vlade o isplati vlasničkog zajma nije donijeta, nad društvom bi bio pokrenut stečajni postupak, s kojim prestaju sva upravljačka prava države kao jedinog člana društva. Odlukom Vlade posredno je zaštićena imovina čija je vrijednost procijenjena na 299,5 milijuna kuna te je višestruko veća od obveza društva koje iznose oko 77 milijuna kuna.

No, u tom slučaju Brodarski institut ne bi bio brisan kao tvrtka, mogao bi nastaviti s poslovanjem, a ta je mogućnost s likvidacijom nestala.

Ne može djelatnost nestati ako se ona ne obavlja. A na žalost, Brodarski već dugo nema poslova i vegetira iznajmljujući poslovne prostore i prodajući svoju imovinu te opstanak temelji na neracionalnim pozajmicama i opterećivanju nekretnina, a istodobno se nije planski ulagalo u opremu i održavanje, te su gotovo svim laboratorijima istekli akreditacije i certifikati. Do kraja ove godine istječu svi ugovori o poslovnoj suradnji, a od 1. siječnja 2022. imat će samo jedan aktivan znanstveno-istraživački projekt, vrijedan oko 15 tisuća eura. Znači, društvo nije obavljalo djelatnost radi koje je osnovano i takvim poslovanjem dovelo se do toga da je ostvarilo stečajne uvjete. Na žalost, likvidacijski postupak je bio neminovan, jer bez njega država ne bi mogla isplatiti vlasnički zajam jer bi došla u koliziju sa Zakonom o državnim potporama.

Stoje li tvrdnje iz Brodarskog da su im ruke bile vezane, jer zbog blokada računa nisu mogli aplicirati za sredstva iz EU fondova zbog konstantnih blokada, dok im s druge strane CERP nije davao zeleno svjetlo za njihove prijedloge programa restrukturiranja, niti je nudio druge prijedloge, a na kraju je odbio i strateškog partnera kojeg su sami doveli?

Predstavnici CERP-a sudjelovali su na dva sastanka na kojima su prisustvovali predstavnici SE Constructions od kojih je jedan održan u CERP-u, a drugi u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Na tim se sastancima među ostalim razgovaralo i o prijedlogu plana restrukturiranja, kojeg je izradila Uprava Brodarskog instituta. Upravu i predstavnike SE Constructions upoznalo se s činjenicom da se namjera ulaganja u društvo može realizirati samo kroz Plan restrukturiranja koji bi uključivao strateškog investitora i kojeg je društvo obvezno izraditi sukladno pravilima o izradi programa restrukturiranja, te dostaviti CERP-u radi prihvaćanja. Brodarski institut jest u nekoliko navrata pokušao izraditi Program restrukturiranja koji bi uključivao potencijalnog strateškog partnera, ali svi pokušaji izrade tog Programa nisu bili održivi, niti izrađeni u skladu s pravilima o izradi planova restrukturiranja, pa su stoga bili vraćeni na doradu.

Što je bio problem?

Nisu sadržavali preglede financijskih pokazatelja, projicirane financijske izvještaje, prikaz troškova restrukturiranja, niti detaljno razrađenu krajnju vlasničku strukturu nakon eventualnog ulaganja strateškog partnera. Društvo nije izradilo plan poslovanja koji bi išao u smjeru da se postigne barem rubno pozitivna EBITDA, slijedom čega se gube milijuni kuna, a likvidnost održava prodajom imovine i neracionalnim zaduživanjem uz izdavanje sredstava osiguranja ispunjenja obveza i to zasnivanjem založnog prava na nekretninama, iako je u trenutku zaduživanja razvidno da obveze nije moguće ispuniti u ugovorenom roku. Pa sada imate situaciju da su na svim nekretninama u vlasništvu Brodarskog instituta upisani zalozi, hipoteke zajmodavaca.

Zašto prije odluke da se ide s likvidacijom nije raspisan natječaj za strateškog partnera? Bivši direktor Igor Tripković uveo je ugovorom o pozajmici slovačke investitore kao potencijalne strateške partnere. Što je bio problem da se s njima nije razgovaralo o preuzimanju?

SE Constructions nema status strateškog partnera, jer Skupština društva nikada nije donijela Odluku o prihvaćanju istoga kao strateškog partnera, niti je usvojen program restrukturiranja u kojem bi SE Constructions bilo naveden kao potencijalni strateški partner. SE Constructions je zajmodavac koji je temeljem Ugovora o zajmu Brodarskom institutu isplatio 3,5 milijuna eura, a zajam je osiguran upisom založnog prava na gotovo svim njegovim nekretninama, te cesijom svih ugovorenih zakupnina, iako za ugovaranje navedenih cesija nije postojalo ovlaštenje NO-a.

Kažete da je Uprava dostavljala nevaljale programe restrukturiranja, sklapala štetne ugovore, zašto CERP nije reagirao ranije?

Uvijek se moglo poduzeti nešto ranije, ali nakon što smo utvrdili da je NO dao suglasnost upravi za zajam od 3,5 milijuna eura, da su radi osiguranja povrata zajma založene sve nekretnine, da se dobivenim zajmom riješila blokada računa, ali ne i dospjele obveze koje nisu bile u blokadi te ništa nije uloženo u unaprjeđenje poslovanja, dakle istim su samo zatvorene obaveze radi kojih je račun društva blokiran (ne i sve obaveze) te je račun, unatoč tome, ponovno blokiran i ponovno je tražena suglasnost za novo zaduženje radi otklanjanja blokade, a bez rješenja za buduće poslovanje, opozvali smo članove NO-a i u ožujku imenovali novi, koji je zatražio izvješća od Uprave temeljem kojih je utvrdio loše vođenje poslova i predložilo opoziv direktora Tripkovića. Sve to je možda moglo biti ranije napravljeno, no učinjeno je u zadnji trenutak prije nego je pokrenut stečaj kojim bi država izgubila sva upravljačka i vlasnička prava nad Brodarskim institutom.

Tripković je nakon toga prozvao CERP zašto, ako je djelovao štetno, protiv njega nije pokrenut kazneni postupak. Pa, zašto nije pokrenut?

A tko kaže da nije pokrenut. O pokretanju kaznenog postupka odlučuju nadležna državna tijela odnosno Državno odvjetništvo.

I iz SE Constructionsa su najavili tužbe protiv CERP-a, zbog nanošenja štete njihovu poslovanju. Ima li osnova za to?

Ne vidim nikakvu osnovu za to, budući da mu je kao zajmodavcu sav iznos uvećan za odgovarajuće kamate isplaćen, a status strateškog partnera, kao što sam rekao, nikad nije dobio.

SE Constructions navodno je bio spreman na velika ulaganja, koja uključuju i energetske projekte, te gradnju poslovnih i stambenih prostora, kao i zadržavanje osnovne djelatnosti Brodarskog instituta. Je li tu bilo osnova za daljnje razgovore?

Sva priča oko ulaganja je trebala biti sadržana u Planu restrukturiranja, jer je to jedini pravni put za ulagače i potencijalne strateške partnere. Ozbiljnost interesa za ulaganje se pokazuje upravo kroz izradu odgovarajućeg Plana restrukturiranja. Takvu ozbiljnost nismo vidjeli kod ovog potencijalnog ulagača.

Kakva je sada budućnost za taj kompleks? Hoće li se on staviti u funkciju primjerice sveučilišta ili pretvoriti u muzej, kako će se vrijedne nekretnine raspodijeliti i pod čijom će to ingerencijom biti?

Brodarski institut će nastaviti poslovati kao trgovačko društvo u likvidaciji, a CERP će koordinirati taj postupak. Nakon likvidacijskog postupka nekretnine društva će biti prenijete na Republiku Hrvatsku te će njima upravljati Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tek tada će biti i razvidno postoji li interes i za što točno. Nekretnine neće nestati, a njihovi dijelovi u kojima se nalaze laboratoriji i bazeni moći će se dati na korištenje drugim trgovačkim društvima radi obavljanja određenih djelatnosti. Nitko ne sprječava da Brodarski institut u likvidaciji obavlja djelatnost, ako za to postoji interes, ali za sada taj interes je nedostajući da bi se moglo reći da se tamo obavlja djelatnost. Razgovara se i razgovarat će se s tvrtkama koje obavljaju srodnu djelatnost uključujući i HBJ vezano za postojanje njihovog interesa da preuzmu obavljanje dijela djelatnosti, ako nakon 1. siječnja 2022. bude ijedan novi ugovor.

Zna li se koliko zaposlenika će preuzeti?

Trenutno se provodi anketiranje zaposlenika da li žele uzeti otpremninu ili biti zbrinuti u pravne osobe u vlasništvu RH i nekoliko ih je već izrazilo želju za uzimanjem otpremnine. Budući da ima i onih koji imaju ugovore na određeno vrijeme, nakon 1. siječnja za zbrinjavanje će preostati oko 16 radnika. One koji obavljaju osnovnu djelatnost u laboratoriju i održavanju bazena usmjerit će se društvu koje obavlja srodnu djelatnost, a ostale koji obavljaju pomoćne, administrativne i uslužne poslove u ostala trgovačka društva u vlasništvu države.

Koliko inženjerskog kadra je na kraju ostalo u Brodarskom?

Samo dva diplomirana inženjera brodogradnje i nekoliko tehničara koji mogu obavljati osnovnu djelatnost, s tim da je zanimljivo da je među zaposlenicima bilo i nekoliko starijih od 70 godina, jedan radnik ima čak 79 godina i 57 godina staža.

Osim Brodarskog instituta ove godine CERP je ostao i bez Orljave, koja je u stečajnom postupku. Ministar Darko Horvat najavljivao je kako postoje rješenja za nastavak proizvodnje i u stečaju, kakva je sudbina Orljave?

Ministar Horvat i CERP bili su intenzivno uključeni u pronalazak strateškog partnera za Orljavu, iako u trenutku otvaranja stečaja nije imala ugovorene poslove većeg opsega, no, nakon otvaranja stečaja, ispitivane su mogućnosti ugovaranja novih poslova radi održavanja proizvodnje i tvrtka HEMCO je 13. listopada 2021. godine dostavila pismo interesa za zakup radnih prostora i opreme Orljave. Taj ugovor rezultirao bi i zapošljavanjem većeg broja radnica koje se sada nalaze na Zavodu za zapošljavanje. Nakon zaprimanja Hemcovog pisma, proces vodi stečajni upravitelj, koji je zatražio dostavu financijske projekcije, uzimajući u obzir da je poslovni prostor Orljave tijekom ljeta devastiran nakon vremenskih nepogoda, što iziskuje određena ulaganja.

Znače li ova dva slučaja, Brodarskog instituta i Orljave, da se više neće pošto-poto održavati na životu “pacijente” iz državnog portfelja za koje nema spasa?

Poduzeća čije poslovanje ne omogućuje dugoročnu opstojnost i samoodrživost, koja nemaju strateškog partnera, odnosno potencijalnog investitora niti su u mogućnosti izraditi i provesti adekvatan Program restrukturiranja, nije moguće više održavati na životu, jer svaki financijski doprinos države koji nije naveden u programu restrukturiranja je u direktnom sukobu sa zakonom o državnim potporama.

Kakav će onda slučaj biti s Borovom? Njega se pošto-poto nastoji očuvati jer je tvrtka na području od posebne državne skrbi i najveći poslodavac u Vukovaru.

Borovo nam je jako bitno. U suradnji s KPMG-om Borovo je izradilo nacrt Programa restrukturiranja, ali je on po ocjeni resornih ministarstava i CERP-a, vraćen na doradu. Bude li nakon dorade jamčio održivost, očekuje se njegovo prihvaćanje. Inače, u ovom trenutku, ne postoji iskazan interes privatnog investitora za preuzimanje društva.

Natječaj do sada nije niti bio raspisan?

Nije. Praksa je da za većinska trgovačka društva koja su u poteškoćama najprije pokušavamo provesti restrukturiranje pa tek onda idemo u postupak prodaje društva i raspisujemo javni poziv.

Na čemu će se onda temeljiti program restrukturiranja Borova?

Na vlastitom doprinosu društva, koje mora biti minimalno 50%. Uzimajući u obzir da Borovo posjeduje dosta imovine koja nije operativna, treba ići u smjeru da se ta imovina aktivira i to bude vlastiti doprinos društva. U tom trenutku, država bi mogla eventualno dokapitalizirati iznosom koji je jednak vrijednosti vlastitog doprinosa, a sve to u okviru Programa restrukturiranja.

Što se ove godine zapravo dogodilo s Jadroplovom, zašto je propala dokapitalizacija? Hoće li iduće godine slijediti novi pokušaj?

Proces dokapitalizacije obustavljen je iz više razloga, prije svega zbog načina provedbe procesa, jer je takav proces potrebno voditi na transparentan način uz uključenje svih relevantnih dionika u postupku, kao i samih dioničara Društva. Također, zbog povećanja vrijednosti imovine društva i samih vozarina taj je postupak doveden u pitanje i početna cijena prikupljenog iznosa dokapitalizacije je trebala biti veća. Što se tiče novog pokušaja dokapitalizacije, planira se priprema nove dokapitalizacije, o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena. Po meni bi taj novi poziv za dokapitalizaciju trebalo objaviti što je moguće prije, dok dionice imaju ovakvu vrijednost.

Kakvi su sada “privatizacijski repovi”, koliko je kao sljednik HFP-a CERP angažiran u sudskim procesima, koliko ih se još vodi, koliki je udjel onih koje je do sada država izgubila, o kojim vrijednostima se radi?

Trenutna vrijednost svih 1526 sporova koje CERP vodi, iznosi oko 5,6 milijardi kuna, od čega se na slučaj Fantazija projekt odnosi najveći dio, gotovo 4,3 milijarde. Manji dio od svega tj. 60 aktivnih sudskih predmeta odnosi se na sporove proizašle iz procesa pretvorbe i privatizacije koje CERP vodi kao sljednik HFP-a i AUDIO-a, a njihova ukupna vrijednost je oko 245,4 milijuna kuna. Naime, pravni prednici CERP-a kao tužitelji su pokrenuli sporove za naplatu potraživanja od 34,8 milijuna kuna, a CERP je kao tuženik naslijedio sporove u kojima se od njega potražuje iznos od 210,6 milijuna kuna. Zadnjih dana napravili smo analizu od osnutka HFP-a, od kada je vođeno nekoliko stotina sporova koji proistječu iz pretvorbe i privatizacije. Do osnivanja CERP-a, pravni prednici su u tom procesu izgubili otprilike 50% sporova, a CERP je od svog osnutka do danas izgubio oko 30% sporova. Vrijednosti predmeta pojedinih sporova su u rasponu od nekoliko tisuća kuna do nekoliko milijuna kuna, s tim da stranke same naznačuju koliko će vrijediti neki sudski spor pa često te vrijednosti prelaze stvarne iznose.