Hrvatska poljoprivreda mora povećati produktivnost želi li konkurirati na EU tržištu, jer je to temelj u borbi za agresivniji nastup na domaćem tržištu, a što je još značajnije i za izlazak na međunarodna.

Iako Hrvatska ima sve prirodne predispozicije za proizvodnju hrane te za kvalitetne poljoprivredne proizvode i proizvode dodane vrijednosti, prirodni potencijali nisu dovoljni za ostvarenje ciljeva. Potrebno je dodatno investirati u nove tehnologije, modernizaciju proizvodnje, istraživanje i razvoj, digitalizaciju i podizanje znanja.

Zaključci su to doneseni u petak na trećem okruglom stolu posvećenom Strateškom planu RH u sklopu ZPP EU na temu Ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede prezentirali su programe i naglasili mogućnost korištenja dodatnih sredstava, primjerice 129 milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti iz kojih planiraju provesti komasaciju, digitalizaciju, unaprijediti sustav doniranja hrane te izgraditi logističko-distributivne centre za voće i povrće kako bi taj sektor bio konkurentniji.

Realnost ili?
“Uz 1,875 milijardi eura izravnih plaćanja i 1,458 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja, značajna sredstava bit će osigurana i za sektorske intervencije u vinarstvo te pčelarstvo, a na raspolaganju će biti i sredstva za energetsku učinkovitost te razvoj i inovacije.

Hrvatska poljoprivreda će ukupno imati više novca na raspolaganju što će kroz bolje programiranje mjera i usmjerenost na proizvodne investicije dovesti do novog investicijskog ciklusa koji će u konačnici utjecati na podizanje produktivnosti, konkurentnosti te zapošljavanje.

Svima nam je u interesu da do 2030. godine dosegnemo ključni strateški cilj – povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna”, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, upozoravaju kako produktivnost rada hrvatske poljoprivrede iznosi 30,5 posto prosjeka EU-a i zbog čega smo bili na dnu ljestvice članica.

Značajno zaostaje i produktivnost rada prehrambene industrije koja iznosi 25.945,5 EUR po osobi u odnosu na prehrambenu industriju EU koja je gotovo duplo veća (50.663,7).

“Od 14,3 milijardi kuna isplaćenih, dvije milijarde kuna su samo putem operacije 4.1.1. upućene u primarnu proizvodnju putem 1208 projekata.

Preradu smo prepoznali kao važan čimbenik razvoja poljoprivredne proizvodnje te je zbog velikog broja prijavljenih kvalitetnih projekata iznos sredstava povećan s 300 na 462 milijuna.

Za povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima ugovoreno je 876 milijuna kuna za 183 korisnika i više od polovine je isplaćeno”, kaže Tugomir Majdak, državni tajnik resornog ministarstva.

Pun potencijal
U programskom razdoblju 2014. do 2020. za mjere ulaganja u poljoprivredu alocirano je gotovo 40 posto raspoloživih sredstava. Unatoč 67 natječaja za M4 i M6 i velikom broju zahtjeva, ugovoreno je 969 milijuna eura, a isplaćeno 656 milijuna eura.

Iz Smartera pak ističu kako su iskazane potrebe kod samih poljoprivrednika bile značajno veće, točnije prelazile su 1,5 milijardi eura. Napominju da unatoč svim izazovima, poljoprivreda sudjeluje u BDP s oko 3,1 posto i zapošljava šest posto ukupne radne snage.

Ako se želi ostvariti puni potencijal poljoprivredno-prehrambenog sektora na nacionalno gospodarstvo, ključno je poboljšanja svih faktora produktivnosti u poljoprivredi i u integraciji vrijednosnog lanca.

Kako ističu iz Smartera, poboljšanje produktivnosti znači povećanja prinosa i smanjenja troškova te povećanje vrijednosti proizvodnje po jedinici rada.

Uz to, može smanjiti velike deficite trgovinske razmjene primarnih i prerađenih proizvoda te poboljšati iskorištenje proizvodnih kapaciteta, stvarajući pritom gospodarske mogućnosti za razvoj ruralnih područja.