Exclusive
Pandemija

Hoćemo li ostati raditi od kuće i nestaje li zauvijek klasični ured?

Pandemija je promijenila način na koji ljudi rade, a mnoge kompanije razmišljaju ga dugotrajno zadržati.

Ivan Tominac
19. prosinac 2021. u 21:59
Foto: Shutterstock

Pandemija je transformirala način rada suvremenog čovjeka – natjerala je mnoge da svoje radno mjesto ‘izmjeste’ u svoj dom. Takav način rada u Hrvatskoj većini je bio nepoznanica, no danas je dijelom novih poslovnih praksi koje će se, kako sada stvari stoje, zadržati u Hrvatskoj, ali i svijetu, kao poželjne.

Tome u prilog govore i statistike prema kojima se samo 14 posto Europljana želi nakon pandemije vratiti u ured s radnim vremenom od 9 do 17 sati. Anketa koju su naručili Samsung Electronics i tvrtka The Future Laboratory, a koja je obuhvatila 14 tisuća ljudi, kaže da je više od polovice ispitanika produktivnije dok rade od kuće. Međutim, prema istoj anketi zaposlenici više i očekuju od svog poslodavca.

Tako je ova anketa koja je provedena diljem Europe pokazala da čak 83 posto zaposlenih traži veću podršku poslodavca u uspostavi ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Neke kompanije su postulate rada na daljinu primjenjivale i prije no što je rad na daljinu postao dijelom sadašnjice.

Jedna od njih je i JYSK, a kako nam objašnjava Country menadžerica u JYSK-u za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju Vesna Lončarić, kod njih je proces prilagodbe na rad od kuće prošao relativno bezbolno, a tome je pridonijela činjenica da su već godinama prije praktiricirali fleksibilan način rada.

“Kako smo multinacionalna kompanija često imamo online sastanke s kolegama iz drugih država i navikli smo na način funkcioniranja na daljinu”, rekla je menadžerica Lončarić.

Socijalizacija i razmjena ideja

Prema podacima Eurostata, u 2020. godini od kuće je radilo oko 12 posto zaposlenih u Europskoj uniji, za razliku od 5 posto njih prije pandemije. Isto tako, 51 posto ispitanika reklo je da im tehnologija, odnosno alarmi i razne aplikacije olakšavaju postavljanje granica između rada i privatnog života.

Rad iz ureda kao i rad od kuće imaju svojih prednostima, a u konačnici cilj je zadržati zdravo okruženje u skladu s vrijednosti, objasnili su iz JYSK-a. Iako su već bili uhodani, također su naišli na svojevrsno izazove, a iako se kod njih nisu ogledali primarno u postavljanju granica između privatnog i poslovnog života, nedostajalo im je druženje s kolegama, smijeh, a ono najvažnije – mogućnost razmjene ideja i mišljenja što je od izuzetne važnosti za stalni napredak bilo koje kompanije.

Kako govore podaci ankete portala MojPosao iz 2020., bez obzira na prednosti rada na daljinu, 39 posto ispitanika koji su za vrijeme ‘lockdowna’ radili od kuće jedva su dočekali povratak u urede, prvenstveno zbog socijalizacije s kolegama koju su spomenuli i u JYSK-u.

Jedna bitna informacija za istaknuti, a koju je pokazala ova anketa, govori i o tome da je dio ispitanika rad od kuće počeo povezivati s pandemijom koronavirusa pa je samim time povratak u urede za njih značio svojevrsni kraj neizvjesnosti i smanjivanje opterećenja i pritiska.

Neki su se radu od kuće, naravno, uspjeli prilagoditi više nego ostali – vrlo često zahvaljujući svom tipu osobnosti. Primjerice, mnogi introverti preferirali su rad u okruženju koje ih ne ometa. Potrebe klijenata također su se promijenile na načine u kojima su vještine introverata više dolazile do izražaja, dok je virtualna komunikacija introvertima nudila više mogućnosti da podijele svoja razmišljanja, navodi se u tekstu Kate Morgan, u kojem zaključuje kako je ‘tihim’ zaposlenicima koji su nekad prolazili ispod radara, rad od doma omogućio da kombiniraju novu energiju s novim načinom rada – i tako se više istaknu.

Kako urediti kućni radni prostor

Bitna stvar na koju treba obratiti pažnju kada je u pitanju rad od kuće je izbor pravog namještaja. Stolac iz blagovaone, trosjed ili fotelja mogu poslužiti privremeno. ali kao dugoročno rješenje mogu utjecati jako negativno na naše zdravlje, pogotovo na leđa i mišiće u vratu.

Pri izboru radnog stolca treba izbjegavati suviše udobne modele s jako puno jastuka. Iako smo često pod dojmom da nam takvi modeli pomažu, istina je potpuno drugačija jer takve stolice ne pružaju dobru podršku našem tijelu, kralježnici i vratu.

Praktični radni stol s pomičnim dijelom lako se možete smjestiti u kut svake sobe/Jysk

Kvalitetni radni stolac nam treba odgovarati po veličini, nuditi dobre mogućnosti podešavanja visine sjedećeg dijela, držača za ruke, naslona, podršku za kralježnicu i tako nam omogućiti precizno prilagođavanje svom tijelu. Poznatiji proizvođači namještaja na našem tržištu posjeduju modele koji ispunjavaju dobar dio potreba ali svakako je preporuka isprobati radni stolac na licu mjesta i vidjeti podešava li se konkretan model prema našem tijelu na način gdje pruža kvalitetnu podršku.

Kada je u pitanju radni stol treba obratiti pažnju na površinu koja bi zadovoljila naše potrebe, materijal od kojeg je izrađena radna ploča, kao i podešavanje visine kako bi u kombinaciji sa stolicom pronašli idealan položaj za rad bez dodatnog naprezanja leđa, ruku i drugih mišića.

“Jako je bitno postaviti granicu kako bi odvojili privatni dio života od poslovnog. Tu je nužno za početak osigurati si kut za rad, adekvatan radni stol i ergonomsku stolicu kao i rasvjetno tijelo s obzirom na to da se u sjedećem položaju provodi velik broj sati i treba dugoročno razmišljati o svojem zdravlju.

Jednako tako JYSK je predstavio u svoj ponudi cijeli niz funkcionalnih rješenja poput sklopivih radnih stolova, podesivih stolova pogodnih za stajanje i sjedenje te sklopivih kutnih rješenja”, istaknula je Lončarić.

Hibridni model rada

Rad od kuće sa sobom donosi brojne prednosti, a mnoge kompanije žele utjeloviti tzv.hibridni model rada. Prema tom modelu kombinirat će se rad od kuće i rad iz ureda, ovisno o potrebama radnog mjesta, ali i preferencijama samih zaposlenika.

Kod radnog stolca najvažnija je ergonomija, ali treba ga uklopiti u interijer/Jysk

‘’Praksa nam je pokazala da na motivaciju zaposlenika svakako djeluje fleksibilnost kompanije u smislu mogućnosti povremenog rada od kuće, no dugoročno gledano isključivo rad od kuće nije dobar odabir za kreiranje zdravog odnosa među zaposlenicima, razmjenu energije i općenito timskog duha”, zaključila je country menadžerica za u JYSK-u za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju Vesna Lončarić.

Kada se govori o materijalnim uvjetima vezanim za rad od kuće, prema anketi portala MojPosao, trećina ljudi bi u svrhu zadržavanja mogućnosti rada na daljinu pristala na 250 kuna nižu plaću od trenutne, što otprilike odgovara iznosu naknade za prijevoz.

Međutim, ima i onih koji su spremni odreći se i nekih ozbiljnijih iznosa. Tako bi 34 posto radnika pristalo na 500 kuna nižu plaću, a petina anketiranih bi mogućnost rada od kuće ‘platila’ 1000 kuna nižom mjesečnom zaradom. Smanjenje plaće veće od 1000 kuna bi prihvatilo svega devet posto ispitanika.

Očekivano, ispitanici s većim primanjima spremniji su odreći se dijela plaće kako bi radili od kuće, pa je tako 21 posto onih s plaćom većom od 10.000 kuna spremno prihvatiti 1000 kuna ili više nižu plaću. Većina ispitanika (86 posto) ipak ne bi pristala na nikakvo smanjenje plaće. Što je budućnost i kako će reagirati poslodavci, a kako posloprimci – ostane nam vidjeti.

New Report

Close