Hrvatski izvoznici ove su godine do kraja listopada izvezli robe u vrijednosti 114 milijardi kuna, što je u odnosu na prošlu godinu za 22,6 milijardi ili gotovo četvrtinu više, pokazuju preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Istodobno je uvoz porastao za više od 30 milijardi kuna, ali s obzirom na znatno višu bazu to je nešto umjereniji postotni rast (21,7 posto).

Vrijednost ovogodišnjeg uvoza izražena u kunama time je dosegnula 173,7 milijardi kuna, a negativan saldo 10-mjesečne robne razmjene stigao je nadomak 60 milijardi, odnosno produbio se u odnosu na prethodnu godinu za 8,4 milijardi. Pokrivenost ovogodišnje vrijednosti uvoza izvozom pak iznosi više od 65 posto.

Vredniji i izvoz derivata
Usporedno s prvim podacima zaključno s krajem listopada, blago su korigirane prethodno objavljene preliminarne brojke za prvih devet mjeseci za koje sad imamo i detaljniju sliku prema djelatnostima i tržištima.

Stopama rasta robnog izvoza ove godine najviše strši električna energija (kategorija Opskrbe električnom energijom, plinom…) s povećanjem za čak 247 posto ili tri i pol puta (sa 900 milijuna na 3,1 milijarde kuna). I izvoz naftnih derivata vredniji je od lanjskog za gotovo 50 posto (pet milijardi prema 3,4 milijarde kuna), s tim da su tome nemalo kumovale cijene.

Tek nešto niži postotni rast izvoza (46,6 posto) bilježi proizvodnja metala, a iznadprosječnom dinamikom od 28-29 posto porastao je i izvoz u kategorijama proizvoda od drva (bez namještaja) te gume i plastike.

Među rijetkim djelatnostima koje ne bilježe povećanje izvoza su npr. duhanski proizvodi koji su se zadržali na nešto više od 900 milijuna kuna.

No, istodobno je proizvodnja cigareta odnosno duhanskih proizvoda jedna od ne baš brojnih branša s većim izvozom od uvoza. Pozitivan saldo robne razmjene ima i brodogradnja koja je porastom od 31 posto dosegnula 3,2 milijarde kuna izvoza nasuprot manje od dvije milijarde uvoza (10 posto niži od lanjskog).

I u gospodarenju otpadom (točnije, djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenja otpadom te sanacije okoliša) vrijednost izvoza premašuje uvoz, i to za više nego duplo (2,3 prema milijardu kuna).

Vanjskotrgovinski suficit obilježje je i drvoprerađivačke djelatnosti s nešto manje od tri milijarde pozitivnog salda u prvih devet mjeseci. Veća vrijednost izvoza nego uvoza ostvarena je ove godine i kod gotovih metalnih proizvoda te nemetalnih mineralnih proizvoda.

Uvoz hrane
Prerađivačka industrija izvezla je u devet mjeseci robe za 84 milijarde kuna i nosi više od 80 posto robnog izvoza Hrvatske, ali dominira i na strani uvoza.

Najveći deficit bilježi se kod kemikalija i kemijskih proizvoda. Iako je i njihov izvoz povećan za više od petine, do kraja rujna negativan saldo iznosio je gotovo osam milijardi kuna (5,6 milijardi kuna izvoza prema 13,5 uvoza).

U odnosu na prošlu godinu i više je produbljen deficit kod motornih vozila, što je rezultat 5 posto manjeg izvoza naših izvoznika koji rade za autoindustriju uz istodobno 25 posto povećan uvoz motornih vozila, čija vrijednost je porasla sa 8 na više od 10 milijardi kuna.

Među kategorijama s izraženim robnim deficitom redovito su i prehrambeni proizvodi. Iako domaća industrija hrane u prvih devet mjeseci bilježi porast izvoza od 16 posto, na gotovo osam milijardi kuna, tek neznatno sporije porastao je i uvoz, pa je vrijednost uvoza hrane premašila 14 milijardi kuna.