Obnova nakon potresa na Baniji u novoj je fazi i prema Planu izgradnje kuća i zgrada s početkom realizacije projekata prvih zamjenskih obiteljskih kuća, na teren se kreće kroz 5 tjedana.

Dva su tipa zamjenskih obiteljskih kuća – urbani i tradicionalni, kreirano je 6 tehnoloških rješenja za izvođenje, a procedura je započela jučerašnjim pokretanjem postupka javne nabave za obnovu prvih 30 kuća, najavili su Stožer za sanaciju posljedica potresa, Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U četiri faze kroz prosinac, prva je započela, predviđeni su tenderi za još 135 zamjenskih obiteljskih kuća koje država 100% financira, dok će oni za višestambene zgrade na područjima na kojima je proglašena katastrofa u objavu ići od kraja prosinca, prvo za 10 zgrada.

Tenderi za prvih 30 tipskih kuća raspisani su za one po urbanom modelu suhe drvene gradnje. Zatim 12. prosinca ide natječaj za 30 kuća u tradicionalnom modelu klasične zidane gradnje, tlocrtne površine 55 m2, 70 m2 i 85 m2.

Tjedan kasnije očekuje se natječaj za 30 kuća – model Urbana, klasična zidana gradnja, te 29. prosinca još za 75 kuća tradicionalnog modela za drvene montažne kuće.

Brži tempo
Uz planirano trajanje postupaka prema Zakonu o javnoj nabavi to znači brzi tempo s početkom radova 3 mjeseca od dana pokretanja nabave. Prema ministru graditeljstva Darku Horvatu, građani mogu birati između dva tipa zamjenskih kuća, no trebaju donijeti ključnu odluku hoće li obnovu dati u ruke Središnjem državom uredu ili će se prema ponuđenom modelu samoobnove odlučiti za ugovor kojim će pristupiti gradnji tako da im državno tijelo plaća, u skladu s dinamikom obnove, priložene i od nadležnog tijela ovjerene privremene i konačne situacije.

Što se gradnje zamjenskih višestambenih zgrada tiče, upravitelji imaju pravo nakon tehničko-financijske kontrole dobiti ukupnu sumu za obnovu i nakon toga sve izvedeno verificirati završnim izvješćem nadzornog tijela.

“Obnova kreće, prvo izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća, nakon pripreme koju smo obavili da bismo nekoliko sljedećih godina dali priliku i mogućnost prvenstveno hrvatskim poduzećima da na Banovini izgrade gotovo 4000 zamjenskih objekata”, navodi Horvat.

“Zadatak nam je bio izgraditi kuće u skladu sa svim europskim propisima o gradnji, funkcionalne, sigurne sa stanovišta potresa, uz poštivanje tradicionalne arhitekture i funkcionalnosti prostora, energetski učinkovite”, objasnio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek.

Nove izmjene mjera
Za sutrašnju sjednicu Vlade najavljene su nove izmjene programa mjera koje prate zadnje izmjene Zakona o obnovi, kojima su građani oslobođeni obveze sufinanciranja troška konstrukcijske obnove: više se ne utvrđuju imovinskopravni odnosi čime se drastično ubrzava odlučivanje, ukinuta je zabrana raspolaganja nekretninom, ubrzani postupci javne nabave, a s uvedenim predfinanciranjem kod nekonstrukcijske i konstrukcijske obnove te riješenim pitanjem za one bez akta građenja, obnova se može intenzivirati i zahvaljujući sređivanju prostorno-planske dokumentacije.

Pokretanje javne nabave za izgradnju višestambenih zgrada predviđeno je u 5. fazi od 28. prosinca, s po 4 objekta u Petrinji (72 stana) i Glini (52 stana) te 2 u Topuskom (26 stana). Tome su prethodile aktivnosti poput izmjene GUP-a Petrinje koju je nedavno usvojilo Gradsko vijeće, a lokacije izgradnje usklađene su s potrebama i urbanističkim zahtjevima i Grada Gline.

U Topuskom, na lokaciji izgradnje gdje će se izgraditi više višestambenih zgrada, zemljište veličine 7000 m2 je državno. Kod zamjenskih zgrada, koje će se graditi i sredstvima EU, očekivani početak gradnje je kraj ožujka 2022., a dovršetak unutar godine.

Inače, u Programu nekonstrukcijske obnove na Banovini podneseno je 8086 zahtjeva, obnovljeno je 1003 objekata, 5300 projekata dodijeljeno je projektantima, a 2057 elaborata je izrađeno.