Dok su planovi za eksploataciju litija na zapadu Srbije doveli do masovnih prosvjeda, s druge strane rijeke Drine na istoku susjedne BiH, stanovnici ne znaju da se ispod tla također može pronaći ruda ključna za proizvodnju baterija za mobilne telefone i električne automobile.

Tako Slavica Obrenović, predsjednica Mjesne zajednice Suvo Polje, pokraj Bijeljine, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) kako ne zna da u njenom selu ima litija. Ona dodaje da je u toj zajednici od oko 1500 stanovnika, koji se većinom bave poljoprivredom, malo ljudi koji znaju za što se litij koristi.

Suglasnost za istraživanje litija u tom selu tražila je kompanija Rodon iz Bijeljine. No gradska uprava je 25. studenoga odbila njihov zahtjev za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litija i bora na području grada. U rješenju koje je Grad Bijeljina dostavio kompaniji navodi se da “nemaju dovoljno informacija niti odgovarajući pravni temelj da bi izdali traženu suglasnost”.

Prema Katastru odobrenih detaljnih geoloških istraživanja, objavljenom na web stranici Ministarstva energetike i rudarstva RS, postoje lokacije na kojima je dopušteno traženje litija. Ne navodi se koje su tvrtke dobile dozvolu.

Važan glas naroda i struke
Detaljna geokemijska, geofizička i geološka istraživanja odobrena su, između ostalog, u Ugljeviku i Loparama. Rado Savić, načelnik Lopara, kaže da se o litiju dugo priča u tom gradiću, ali da su obavljena samo istraživanja.

”Radilo je nekoliko različitih kompanija, ali dosad nije bilo nekih značajnijih rezultata. Za nas je jako važan glas naroda i glas struke. Sigurno nismo za to da se radi nešto što bi ugrozilo živote ljudi”, objašnjava Savić. Sredinom 2020., Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, boravio je u Loparama te je rekao da je izdana koncesija za istraživanje litija.

U Loparama je posljednja istraživanja obavljala tvrtka Ar Core, koja je u vlasništvu kompanije Rudnik litija. Osnovana je krajem 2020. godine u Laktašima pokraj Banja Luke.

Direktor Rudnik litija je slovenski poduzetnik Andrej Rautner, s osnivačkim kapitalom od 5,9 milijuna eura. On je početkom ove godine najavio kako će tražiti koncesiju za istraživanje litija u BiH.

Prema evidenciji Ministarstva energetike i rudarstva RS, daleko najviše lokacija s litijem nalazi se pokraj Zvornika, na obali rijeke Drine.

Riječ je o lokacijama Pilica, Grbavci i Kozluk, na kojima su odobrena istraživanja, ne samo litija već i bora, natrija, stroncija i kalija.

Na lokaciji Kamenica, osim litija, moguća su nalazišta rubidija, titanija i nikla. Ta sela se nalaze tridesetak kilometara od Loznice u Srbiji, gdje Rio Tinto planira izgradnja rudnika litija.

Zoran Stevanović, gradonačelnik Zvornika, kaže da su svojevremeno od gradske uprave tražene dozvole za istraživanje metala na području grada. Ipak, dodaje, posljednjih godina nije bilo značajnijih aktivnosti.

”Niti jedna sredina nije sretna kada se otvara rudnik na njenom prostoru. Ali, bez kopanja ruda nema niti napretka, tako da bi svi voljeli da postoje rudnici, i da država dobro živi, ali neka je to tamo u nečijem drugom dvorištu”, kaže Stevanović.

Unatoč tome što se, kako kaže, “ne bi bunio protiv otvaranja rudnika, pitao bi i stanovnike Zvornika za stav”. Iz Komisije za koncesije BiH potvrđeno je za RSE da njima nisu upućeni zahtjevi za eksploataciju litija, i da su za sve navode o mogućim nalazištima čuli iz medija.

Mnogo je zainteresiranih
Na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu (RGGF) u Tuzli, kažu da ruda s litijem u BiH ima, uglavnom, u sjevernim i središnjim dijelovima zemlje, kao i u predjelima od Sarajeva prema istoku, u blizini Rogatice, Srebrenice i Čajniča.

Kemal Gutić, dekan tuzlanskog RGGF-a, kaže da se litij u BiH istražuje, ali ne planski.

On objašnjava da istraživanje litija zahtijeva puno priprema, elaborata, studija ekonomske isplativosti, kao i suglasnost ekološke zajednice. Proizvodni proces treba biti ekonomski opravdan.

Njega su, kako kaže za RSE, kontaktirali mnogi poduzetnici zainteresirani za eksploataciju litija, ali su se brzo povukli kada su shvatili da nije riječ o ugljenu već o rudi koja je daleko složenija za eksploataciju.

On ističe da se BiH, kada je riječ o rudarstvu, još uvijek oslanja na geološka istraživanja austro-ugarskih i francuskih geologa prije više od sto godina, kao i na ona koja je radila bivša Jugoslavija.