Prijedlog Europske komisije (EK) o uvođenju mjera odmazde u slučaju da države poput Kine ili Rusije uvedu trgovinske sankcije protiv neke od članica EU-a naišao je na djelomični otpor.

Kako piše Financial Times koji je imao uvid u dokument EK-a, prijedlogom bi Bruxelles dobio ovlast uvođenja carina i kvota, zatim ograničavanja prava na zaštitu intelektualnog vlasništva te čak i zabrane pristupa europskim financijskim tržištima.

U obrazloženju prijedloga se tvrdi da bi to odbilo države koje žele uvesti sankcije pojedinim članicama EU-a. Objava konačnog nacrta prijedloga očekuje se danas.

Vrlo brzo djelovanje
Europski dužnosnici ističu kako bi se ovaj instrument mogao aktivirati u slučajevima poput nedavnog spora između Kine i Litve kada je vlada u Pekingu zabranila sav uvoz robe iz te baltičke države zbog njezine politike prema Tajvanu.

Podsjetimo, Litva je prošloga mjeseca dopustila otvaranje tajvanskog predstavništva, a Kina taj otok smatra integralnim dijelom svog teritorija.

Prijedlog bi Europskoj komisiji omogućio da u takvim slučajevima vrlo brzo djeluje. Na raspolaganju bi EK imao 12 protumjera. To uključuje i uvođenje carina na uvoz robe, zabranu uvoza kemikalija, suspendiranje znanstvene suradnje te “uvođenje restrikcija za bankarski i osiguravateljni sektor, pristup tržištima kapitala EU-a te drugim financijskim uslugama”. Mjere mogu ciljati kompanije ili pojedince.

Bruxelles ističe kako primjećuje značajnu razinu ekonomskog pritiska na članice od strane trećih država što prijeti potkopavanju prava i interesa Unije i zemalja-članica. U Komisiji smatraju kako korištenje ekonomske politike kao odgovora daje veći prostor djelovanja od isključivo vanjske politike.

Tim više jer odobravanje takvih mjera zahtijeva “zeleno svjetlo” obične većine članica, a ne svih kao u slučaju vanjskopolitičkih odluka. U kontekstu europskog odgovora valja podsjetiti da je Rusija 2014. krenula u bojkot europske robe nakon uvođenja sankcija zbog rušenja putničkog zrakoplova Malaysia Airlinesa iznad Ukrajine.

Tu je i primjer Indonezije koja je 2019. zabranila uvoz žestokih pića iz EU-a zbog stava Bruxellesa da proizvodnja palminog ulja uzrokuje krčenje šuma.

Međutim, dio članica EU-a smatra kako prijedlog EK-a krši pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO), povećava trgovinski protekcionizam i narušava ionako krhki globalni trgovinski sustav.

Potreba procjene
Njihovo je mišljenje kako bi mjere propisane od strane WTO-a bile učinkovitije od jednostranih europskih poteza. Prema diplomatskim izvorima FT-a, Švedska, Češka i Estonija dovode u pitanje potrebu ovakvih mjera, dok su Finska i Italija skeptične.

S druge strane, Njemačka, Danska i Irska žele vidjeti konačni nacrt prije nego se očituju hoće li mu dati podršku.

Osim podrške većine članica EU-a, prijedlog mora dobiti i zeleno svjetlo u Europskom parlamentu. Stavu da prijedlog krši pravila WTO-a pridružio se i Japan javno izrazivši svoje neslaganje.

Inače, po tom je pitanju najglasnija Estonija koja zahtijeva da prijedlog u potpunosti poštuje odredbe WTO-a. Komisija bi također trebala procijeniti i “mogućnost iscrpljujućih trgovinskih sporova, odmazde dijela naših trgovinskih partnera, štetnih učinaka na multilateralni trgovinski sustav temeljen na pravilima te dodatno kumulativni negativni efekt na trgovinsku otvorenost EU”, smatra vlada u Tallinu.

Švedska i Češka, u zajedničkom mišljenju upućenom Bruxellesu, tvrde kako bi bilo kakva odmazda trebala biti “zadnja mjera” na koju bi se odlučila Europska komisija.

Također su poručili kako takvi potezi mogu prouzročiti Europskoj uniji više štete nego koristi jer mogu negativno utjecati na europske kompanije.

“Ključno je da su države članice potpuno uključene u donošenje odluka”, smatraju te dvije države. Prijedlog navodno nije po volji ni Americi, ali iz Washingtona nisu htjeli ništa komentirati.